Igman na meti sofisticirane prevare: Lekcija koja bi trebala zabrinuti cijelu privredu
Slučaj u kojem je kompanija Igman iz Konjica uplatila veliki iznos novca na račun prevaranata pokazuje da ni najveće i najznačajnije firme u Bosni i Hercegovini nisu zaštićene od sve sofisticiranijih oblika kibernetičkog kriminala. Ovakve prevare više nisu rezervisane samo za male kompanije ili pojedince, već pogađaju i preduzeća koja posluju na međunarodnom tržištu i svakodnevno obavljaju milionske transakcije.
Kako je prevara izvedena
Prema dostupnim informacijama, tokom redovne poslovne komunikacije s partnerom iz Turske stigla je poruka koja je izgledala gotovo identično kao ranija službena prepiska. Razlika je bila u tome što je u toj poruci naveden novi bankovni račun na koji je trebalo izvršiti uplatu.
Tek nakon što je novac poslan utvrđeno je da sredstva nisu završila kod stvarnog poslovnog partnera. Kompanija je potom obavijestila nadležne institucije i banku te pokrenula postupak pokušaja povrata novca. Dio sredstava je pronađen i blokiran, dok bi za ostatak postupak mogao potrajati znatno duže.
Napadači ciljaju ljudsku grešku, a ne banke
Ovakvi slučajevi pokazuju da prevaranti često ne napadaju bankarske sisteme, nego koriste povjerenje između poslovnih partnera. Cilj im je uvjeriti zaposlenike da promijene podatke za uplatu, pri čemu lažne poruke izgledaju gotovo identično originalnim.
Zbog toga stručnjaci godinama upozoravaju da svaku promjenu bankovnog računa treba dodatno provjeriti drugim kanalom komunikacije, poput telefonskog poziva ili direktnog kontakta s partnerom. Upravo nekoliko minuta provjere može spriječiti gubitak stotina hiljada eura.
Borba za povrat novca nije jednostavna
Kada se ovakva prevara otkrije, vrijeme postaje presudan faktor. Ako sredstva još nisu prebačena na druge račune, postoji mogućnost njihove blokade i povrata. Međutim, kada novac brzo promijeni više destinacija ili završi u drugim državama, cijeli postupak postaje znatno složeniji i može trajati mjesecima.
Ovaj slučaj još jednom pokazuje koliko su međunarodne finansijske prevare postale organizovane i koliko je važno da kompanije, bez obzira na iskustvo i veličinu, stalno unapređuju sigurnosne procedure.
Komentar
Najveća opasnost danas često nije hakerski napad na banku, već obična e-mail poruka koja izgleda potpuno uvjerljivo. Zato bi svaka firma koja posluje s inostranstvom trebala uvesti obaveznu dvostruku provjeru svih promjena bankovnih podataka. Jedna neprovjerena uplata može izazvati ogromnu finansijsku štetu i dugotrajnu borbu za povrat novca.
Izvor: Radio Slobodna Evropa