Poruka iz Bruxellesa nakon Mladićeve sahrane: Za veličanje ratnih zločinaca nema mjesta u evropskoj budućnosti
Evropska služba za vanjske poslove reagovala je povodom sahrane Ratka Mladića porukom koja je mnogo šira od samog događaja u Srbiji. U trenutku kada je bivši komandant Vojske Republike Srpske ispraćen uz, prema dostupnim navodima, najviše vojne počasti i uz prisustvo dijela političkog vrha Srbije, iz Bruxellesa je stiglo jasno upozorenje da odnos prema ratnim zločincima nije samo pitanje prošlosti, već i pitanje vrijednosti na kojima zemlje Zapadnog Balkana žele graditi svoju budućnost.
EEAS je podsjetio da je Mladić pravosnažno osuđen pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Njegova smrt, poručuju iz evropske službe, ne mijenja karakter presuda niti težinu zločina za koje je proglašen odgovornim.
Posebno važan dio evropske poruke odnosi se na veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i pokušaje historijskog revizionizma. Bruxelles ih otvoreno stavlja u suprotnost s temeljnim evropskim vrijednostima i poručuje da za takve pojave ne bi trebalo biti mjesta ni unutar Evropske unije niti među državama koje žele postati njenim članicama.
Sahrana kao test evropskog puta
Upravo zato ova reakcija ima političku težinu. Srbija je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a pitanje odnosa prema ratnim zločinima, žrtvama i naslijeđu ratova devedesetih godinama je jedno od osjetljivih pitanja u procesu evropskih integracija.
Problem nije u tome što neko ima pravo da oplakuje mrtvog čovjeka. Problem nastaje kada se iza privatnog žalovanja uspostavlja javni simbolički okvir u kojem se presuđeni ratni zločinac predstavlja kao heroj, vojni uzor ili nacionalni simbol. Takve poruke neminovno imaju posljedice na društva koja još uvijek žive s posljedicama ratova i na porodice žrtava koje decenijama čekaju puno priznanje patnje koju su preživjele.
Evropska politika prema Zapadnom Balkanu zato sve više insistira na pomirenju, dobrosusjedskim odnosima i suočavanju s prošlošću. To nije formalnost koju države trebaju ispuniti kako bi otvorile ili zatvorile jedno poglavlje pregovora. To je pitanje političke kulture i odnosa prema činjenicama koje su već utvrđene pred međunarodnim sudovima.
Srebrenica ne može biti stvar političkog tumačenja
Posebno je važno što je u evropskoj poruci Mladićev slučaj direktno povezan s genocidom u Srebrenici. O tome postoje pravosnažne sudske presude i činjenice koje nisu stvar dnevne politike niti pitanje različitih verzija historije.
Zbog toga je evropska poruka istovremeno i poruka državama regiona. Put prema Evropskoj uniji ne podrazumijeva samo ekonomske reforme, usklađivanje zakona i jačanje institucija. Podrazumijeva i spremnost da se vlastita prošlost posmatra bez uljepšavanja kada su u pitanju zločini koje su utvrdili sudovi.
To je posebno značajno u trenutku kada se u javnom prostoru regiona i dalje vode žestoke rasprave o karakteru ratova devedesetih. Svako pokušavanje da se presuđeni zločini relativiziraju ili da se odgovorni za njih predstave kao heroji dodatno udaljava društva od stvarnog pomirenja.
Evropa traži više od formalnog članstva
Saopćenje EEAS-a pokazuje da Bruxelles pitanje suočavanja s prošlošću ne posmatra izolovano. Ono je povezano s regionalnom stabilnošću, dobrosusjedskim odnosima i sposobnošću država Zapadnog Balkana da grade zajedničku budućnost.
To je važna razlika između pukog političkog obećanja o evropskom putu i stvarnog prihvatanja evropskih vrijednosti. Nije dovoljno govoriti o članstvu u EU dok se istovremeno u javnom prostoru veličaju ljudi koji su pravosnažno osuđeni za najteže ratne zločine.
Komentar
Evropska poruka ovog puta nije ostavila mnogo prostora za diplomatsko izvlačenje. Prošlost se može različito doživljavati, ali pravosnažne presude ne mogu se poništiti političkim govorima, vojnim počastima ili pokušajima stvaranja novih heroja od osuđenih ratnih zločinaca. Ako zemlje regiona zaista žele evropsku budućnost, onda će odnos prema žrtvama i istini o ratnim zločinima biti jedan od najvažnijih pokazatelja koliko su spremne za tu budućnost.
Izvor: Evropska služba za vanjske poslove (EEAS)