Kako prenose mediji, SDA je oštro reagovala na prijedlog hrvatske rezolucije o političkom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ocjenjujući je direktnim miješanjem Zagreba u unutrašnja pitanja susjedne države.
Hrvatski sabor je danas raspravljao o dokumentu koji podržava posebnu izbornu jedinicu za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i poziva hrvatske vlasti da koriste političke, pravne i diplomatske mehanizme radi zaštite interesa Hrvata u BiH. Istovremeno, u obrazloženju piše da se rezolucijom ne zadire u unutrašnje uređenje BiH.
Tu se ipak javlja mala politička akrobatika: predlažete kako bi susjedna država trebala birati člana Predsjedništva, ali tvrdite da se ne miješate. Otprilike kao kada komšiji objasnite gdje treba postaviti namještaj, a zatim kažete da vas njegov stan uopće ne zanima.
ZAGREB MOŽE GOVORITI, ALI NE MOŽE PISATI ZAKONE BiH
SDA je u jednom važnom dijelu u pravu. Hrvatski sabor svojom rezolucijom ne može promijeniti Ustav ili Izborni zakon Bosne i Hercegovine. O tome mogu odlučivati samo nadležne institucije BiH kroz propisane procedure.
Međutim, sama rezolucija nije zakon koji se primjenjuje u BiH, nego politički dokument. Hrvatska ima pravo govoriti o položaju Hrvata u susjednoj državi, pružati im podršku i diplomatski zastupati svoje stavove. Problem nastaje kada politička briga počne izgledati kao pritisak da se prihvati tačno određeno unutrašnje rješenje.
Ni SDA nije potpuno precizna kada tvrdi da je posebna hrvatska izborna jedinica automatski u suprotnosti sa svim presudama Evropskog suda za ljudska prava. Buduća reforma svakako mora ukloniti diskriminaciju građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda, kao i teritorijalnu diskriminaciju utvrđenu u više presuda. Ali zakonitost konkretnog modela zavisila bi od njegovog sadržaja, a ne samo od naziva „posebna izborna jedinica“.
KADA DRŽAVNE FUNKCIJE POSTANU „NAŠE POZICIJE“
SDA zatim tvrdi da Bošnjaci čine polovinu stanovništva, ali zauzimaju samo 20 posto rukovodećih položaja u državnim institucijama. Kao primjer navodi Stolac, gdje su, prema njihovim tvrdnjama, od 120 zaposlenih u gradskoj upravi samo šestero Bošnjaci.
Ako su ti podaci tačni, riječ je o ozbiljnom problemu koji zahtijeva istragu, javne spiskove i odgovornost. Međutim, SDA nije uz saopćenje predstavila detaljnu analizu svih institucija iz koje bi se tvrdnja o 20 posto mogla nezavisno provjeriti.
Osim toga, izraz da su Srbi i Hrvati „zauzeli naše pozicije“ zvuči opasno. Državna radna mjesta nisu nasljedna imovina političkih stranaka niti rezervisana parking-mjesta pojedinih naroda. Trebaju se poštovati ustavna zastupljenost, stručnost i jednak pristup, a ne dijeliti institucije kao ratni plijen.
I Zagreb i SDA govore o ravnopravnosti, ali prvenstveno onda kada se osjećaju oštećenima pripadnici njihovog naroda. Prava ravnopravnost počinje tek kada jednako smeta diskriminacija Hrvata, Bošnjaka, Srba, Ostalih i svakog građanina, bez obzira na to čiju člansku kartu nosi ili ne nosi.
Napomena: Podaci SDA o 20 posto rukovodećih položaja i šestero zaposlenih Bošnjaka u Gradskoj upravi Stolac predstavljeni su kao stranačke tvrdnje jer uz saopćenje nije objavljena potpuna dokumentacija koja bi ih potvrdila.
Izvori: Klix.ba, Hrvatski sabor, Evropski sud za ljudska prava, Agencija za statistiku BiH.