Kako prenose svjetski mediji, izraelske rezervne snage suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom ljudi, tenkova i druge opreme, dok pojedini komandanti upozoravaju da neke jedinice postoje više na papiru nego na terenu.
Izvještaj izraelskog vojnog radija zasniva se uglavnom na svjedočenjima neimenovanih komandanata i vojnika. Zbog toga tvrdnju o „potpunom kolapsu“ ne treba predstavljati kao službeno potvrđeno stanje cijele izraelske vojske. Ipak, postoje jasni pokazatelji da problem nije izmišljen: odziv rezervista slabi, mnogi su iscrpljeni, a dio oštećenih tenkova još nije vraćen u operativno stanje.
BRIGADA NA PAPIRU, MANJA GRUPA NA TERENU
Izraelski vojni radio navodi primjer oklopne brigade raspoređene u Libanu koja navodno djeluje sa znatno manje vojnika, vozila i tenkova nego što naziv brigade sugeriše.
Posebno je zanimljiva tvrdnja da se statistika odziva rezervista uljepšava tako što se pozivi šalju manjem broju ljudi. Tako jedinica može prijaviti odziv od 70 posto, iako je stvarni broj prisutnih vojnika daleko ispod onoga što je potrebno za punu borbenu formaciju.
Drugim riječima, ako pozovete samo polovinu potrebnih ljudi, a većina njih dođe, statistika izgleda lijepo. Neprijatelja, međutim, teško možete zaustaviti procentima iz prezentacije.
Problemi rezervnog sastava traju već duže. Izraelska vojska je ranije navela da joj nedostaje oko 12.000 pripadnika, dok su vojni zvaničnici upozoravali da dugotrajno opterećenje može ozbiljno ugroziti funkcionisanje rezervnog sistema. Reuters je još ranije bilježio pad odziva u pojedinim jedinicama i sve veći umor ljudi koji su mjesecima odvojeni od porodica i poslova.
RAT NA VIŠE FRONTOVA STIGAO NA NAPLATU
Izrael od oktobra 2023. vodi ili podržava operacije na više područja. Takav tempo troši ljude, municiju, vozila i novac, bez obzira na tehnološku nadmoć vojske.
Tenk nije fotografija za vojnu paradu. Nakon borbenog oštećenja treba ga popraviti, pronaći dijelove i ponovo testirati. Izraelska vojska je ranije priznala da velik broj oštećenih tenkova još nije vraćen u operativno stanje, dok neke popravke mogu trajati mjesecima.
Finansijski pritisak također postoji, ali nije tačno da je izraelska vojska jednostavno ostala bez novca. Izrael je za 2026. predvidio odbrambeni budžet od približno 112 milijardi šekela, znatno veći nego prije rata. Problem je što višefrontovsko ratovanje troši novac brže nego što ga političari mogu dodavati, dok se Ministarstvo odbrane i Ministarstvo finansija spore oko novih zahtjeva.
Izraelska vojska zato jeste pod ozbiljnim pritiskom, ali naslov o njenom „potpunom kolapsu“ ide dalje od potvrđenih činjenica. Preciznije je reći da pojedine rezervne jedinice, prema vojnim izvorima, djeluju ozbiljno oslabljene i da nastavak istog tempa može ugroziti njihovu borbenu sposobnost.
Najveća vojna opasnost ponekad nije nedostatak neprijatelja, nego politička odluka da se vojska šalje na sve strane kao da su ljudi, tenkovi i novac neograničeni.
Napomena: Tvrdnja o jedinicama u stanju kolapsa potječe od neimenovanih rezervnih komandanata koje je citirao izraelski vojni radio. Izraelska vojska nije objavila potpune podatke o brojnosti jedinica i raspoloživim tenkovima.
Izvori: izraelski vojni radio, Ynet, Reuters, Times of Israel i podaci izraelskih institucija.