Krave bez nadzora već godinama predstavljaju ozbiljan problem za stanovnike nekoliko mostarskih naselja.
U područjima Bila, Goranaca, dijela Bogodola, Raške Gore i Vrdi, prema svjedočenjima mještana, stoka luta šumama i privatnim posjedima, ulazi u ograđene parcele i uništava ono što ljudi uzgajaju.
Za stanovnike koji od vlastitog rada zavise kada je riječ o voću, povrću i drugim usjevima, ovakva situacija nije bezazlena. Jedan ulazak stada u baštu može značiti uništenu berbu, polomljene biljke i dodatne troškove. Mještani se, prema vlastitim navodima, godinama susreću s istim problemom, dok konkretnog rješenja nema.
Krave u šumi, ljudi pred svojim ogradama
Prema riječima stanovnika, životinje zbog visokih temperatura i nedostatka vode traže hranu i vodu, pa probijaju ograde i ulaze na privatne posjede. Pored uništenih usjeva, iza njih ostaju izmet i oštećena imovina.
Posebnu zabrinutost kod dijela mještana izazivaju bikovi, zbog kojih se pojedini ljudi ne osjećaju sigurno kada životinje priđu kućama i dvorištima.
Problem nije od jučer. Slična upozorenja iz pojedinih sela objavljivana su i ranije, a mještani tvrde da se stanje ni nakon nekoliko godina nije značajnije promijenilo.
Lovci potvrđuju problem, ali kažu da nisu nadležni
Da stoka luta šumskim područjima potvrdili su i iz Lovačkog društva Jarebica iz Mostara. Prema njihovim navodima, mještani im se često obraćaju zbog krava koje ulaze u parcele, uništavaju usjeve i oštećuju ograde.
Dodatni problem nastaje u šumi. Lovci tokom sušnog perioda obezbjeđuju vodu i hranu za divljač, ali krave dolaze do pojilišta i koriste vodu namijenjenu divljim životinjama. Prema podacima koje navode lovci, jedna krava dnevno može popiti između 20 i 25 litara vode.
Zbog toga su, kako tvrde, morali dodatno ograđivati pojedina pojilišta i infrastrukturu. Međutim, naglašavaju da kao lovačko društvo ne mogu rješavati pitanje domaće stoke.
Ko je odgovoran i ko će nadoknaditi štetu?
Najveće pitanje u cijeloj priči upravo je ono koje mještani postavljaju godinama: ko je odgovoran kada domaća životinja bez nadzora uništi tuđu imovinu?
Prema navodima lovaca, dio krava ima ušne markice, što ukazuje na to da su registrovane. Ipak, pojedini stanovnici tvrde da neke životinje godinama borave u šumi i da su se toliko navikle na takav način života da su praktično postale poludivlje. Taj navod nije moguće nezavisno potvrditi za svako grlo.
Mještani spominju broj od 50 do 60 životinja, ali iz Lovačkog društva Jarebica taj broj nisu mogli potvrditi.
Sada se čeka odgovor nadležnog ministarstva, kojem je upućen zahtjev za očitovanje. Od institucija se očekuje da utvrde ko su vlasnici životinja, ko je dužan osigurati njihov nadzor i na koji način stanovnici mogu ostvariti naknadu za eventualnu štetu.
Komentar
Ovo više nije samo priča o kravama koje su zalutale u šumu. Ako domaća stoka godinama luta bez nadzora, ulazi na privatne posjede i koristi resurse namijenjene divljači, onda je očigledno da problem nije riješen tamo gdje treba.
Najlakše je reći da životinje nisu ničije ili da nisu u nadležnosti onih koji se na problem žale. Ali registrovana stoka bi trebala imati vlasnika, a vlasništvo bi trebalo nositi i odgovornost. Mještani ne bi trebali sami popravljati ograde i gledati kako im nestaje ono što su mjesecima uzgajali.
Ako se potvrdi da životinje zaista godinama lutaju bez odgovarajućeg nadzora, institucije bi trebale jasno utvrditi odgovornost i konačno ponuditi rješenje. Jer problem koji traje od 2023. godine više teško može biti predstavljen kao prolazna neugodnost.
Izvor: Bljesak.info