FK Željezničar je objavio detaljan pregled finansijskog poslovanja od dolaska Odbora za hitnost početkom jula, a podaci koje je Klub prezentirao najbolje pokazuju koliko je situacija na Grbavici bila složena.
Kada je Odbor za hitnost preuzeo upravljanje 7. jula 2026. godine, na računu Kluba nalazilo se svega 3.589,62 KM. Istovremeno su postojale ogromne obaveze prema zaposlenima i dobavljačima. Samo dug za bruto plate za april i maj iznosio je više od 1,38 miliona KM, dok su obaveze prema dobavljačima premašivale dva miliona KM.
U naredna dva mjeseca Željezničar je ostvario priliv veći od 2,6 miliona KM, ali je gotovo identičan iznos istovremeno otišao na servisiranje nagomilanih obaveza. To jasno pokazuje da finansijski prilivi sami po sebi nisu riješili problem, jer je veliki dio novca praktično odmah potrošen na dugove iz ranijeg perioda.
Novac dolazio, ali su dugovi čekali naplatu
Najveći pojedinačni priliv stigao je kroz ratu transfera Abdulmalika Al Jabera, u iznosu većem od 1,25 miliona KM. Značajna sredstva osigurana su i kroz pomoć Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, kredita ASA banke, sponzora, sezonskih ulaznica, članstva i prodaje pojedinačnih karata.
Međutim, rashodi su pokazali koliko je finansijska konstrukcija Kluba bila opterećena. Više od 674 hiljade KM potrošeno je na doprinose i poreze, više od 627 hiljada KM na vraćanje kredita iz ranijeg perioda, dok je gotovo 381 hiljada KM otišla posredničkoj agenciji u vezi s transferom Al Jabera.
Posebno je važno da su obaveze prema platama i dalje ostale jedan od ključnih problema. Klub je potvrdio da nisu u potpunosti izmirene plate za april i maj, dok je cijeli iznos za juni ostao neisplaćen. Dio obaveza je reprogramiran uz saglasnost zaposlenih, što je Željezničaru omogućilo privremeno lakše funkcionisanje.
Plate kao najveći alarm
Pregled troškova plata od početka godine otkriva još jedan važan problem. Mjesečni bruto troškovi u pojedinim mjesecima dostizali su veoma visoke iznose, a najveći su bili u aprilu, kada su iznosili više od 778 hiljada KM.
Odbor za hitnost sada tvrdi da je jedan od osnovnih ciljeva smanjenje rashoda na plate i prilagođavanje troškova realnim prihodima Kluba. Podaci o transferima igrača ukazuju da je došlo do ozbiljne promjene pristupa.
Sedam igrača dovedenih tokom zimskog prijelaznog roka imalo je ukupne mjesečne bruto plate od 203.320 KM. Nasuprot tome, 18 igrača koji su stigli u aktuelnom prijelaznom roku zajedno imaju mjesečne bruto plate od 128.809 KM.
Razlika je očigledna. Novi model podrazumijeva veći broj mlađih i finansijski dostupnijih igrača, uz nadu da bi njihov razvoj i eventualni budući transferi mogli donijeti dodatnu vrijednost Klubu.
Pokušaj novog početka
Objavljeni podaci pokazuju da Odbor za hitnost nije preuzeo finansijski stabilan Klub, već sistem opterećen višemilionskim obavezama i problemom redovnog servisiranja osnovnih troškova.
Najveći izazov za Željezničar sada neće biti samo pronalazak novog novca, već uspostavljanje sistema u kojem rashodi neće konstantno biti veći od realnih prihoda. Reprogrami plata i odgode plaćanja mogu pomoći kratkoročno, ali dugoročna stabilnost zavisit će od discipline u trošenju, novih prihoda i sposobnosti da sportski rezultat prati finansijsku održivost.
Pozitivno je što je Klub odlučio javno iznijeti konkretne brojke. Transparentnost sama po sebi neće riješiti dugove, ali može biti prvi korak ka vraćanju povjerenja. Navijači sada barem imaju jasniju sliku razmjera problema, a naredni mjeseci pokazat će može li Željezničar zaista preći iz faze gašenja požara u fazu stabilnog poslovanja.
Kratak komentar
Brojevi koje je Željezničar objavio nisu nimalo ugodni, ali su potrebni. Klub je očigledno ušao u period ozbiljne finansijske sanacije. Rezanje troškova i promjena politike dovođenja igrača djeluju kao logičan potez, ali pravi test tek dolazi. Ako se ponovo budu stvarale obaveze bez pokrića, ni novi prihodi ni transferi neće biti dovoljni da trajno stabilizuju Klub.
Izvor: FK Željezničar