Britanija i Izrael ulaze u novu fazu ozbiljnog političkog sukoba
Odluka Velike Britanije da zabrani trgovinu robom proizvedenom u izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali izazvala je oštar odgovor izraelske vlade. Ministar vanjskih poslova Gideon Saar najavio je niz protumjera koje pokazuju da se diplomatski spor između Londona i Tel Aviva više ne svodi samo na međusobne kritike i politička upozorenja.
Izrael je odlučio zatvoriti britanski konzulat u Istočnom Jeruzalemu koji je akreditiran pri Palestinskoj samoupravi, ograničiti britansko sudjelovanje u određenim aktivnostima vezanim za Gazu te prekinuti britansku obuku snaga Palestinske samouprave na Zapadnoj obali. Najavljene su i zabrane ulaska pojedinim britanskim zvaničnicima i državljanima.
Riječ je o jednom od najozbiljnijih zahlađenja odnosa između dvije zemlje u posljednjih nekoliko godina.
Sankcije koje imaju više političku nego ekonomsku težinu
Britanska zabrana robe iz izraelskih naselja vjerovatno neće značajno pogoditi ukupnu trgovinu između dvije države. Proizvodi iz naselja čine relativno mali dio bilateralne trgovinske razmjene, a uglavnom se odnose na poljoprivredne proizvode i vino.
Međutim, ekonomski učinak nije suština ove odluke. Njena politička poruka daleko je važnija.
London ovim potezom pokušava jasno razlikovati međunarodno priznati teritorij Izraela od područja koja međunarodna zajednica smatra okupiranim. Britanska vlada očigledno želi povećati pritisak na izraelsku politiku širenja naselja na Zapadnoj obali, smatrajući da takav proces dodatno ugrožava mogućnost stvaranja palestinske države i buduće rješenje s dvije države.
Za Izrael je, međutim, ovakva odluka mnogo više od trgovinske mjere. Saar je britanski potez predstavio kao direktno miješanje u unutrašnje političke prilike i napad na izraelske interese.
Diplomatija ustupa mjesto otvorenom pritisku
Posebno je značajno to što britanska odluka dolazi u koordinaciji s Francuskom i Kanadom, dok su i druge evropske države već uvele ili razmatraju slične mjere.
To pokazuje da se odnos dijela zapadnih saveznika prema izraelskoj politici na okupiranoj Zapadnoj obali mijenja. Godinama su evropske vlade uglavnom izražavale zabrinutost i diplomatske kritike, ali sada sve više prelaze na konkretne političke i ekonomske poteze.
Britanski ministar vanjskih poslova Ed Miliband poručio je da London više ne želi ostati samo posmatrač. Takva formulacija jasno pokazuje promjenu pristupa: kritika izraelske politike više nije dovoljna, a britanska vlada želi pokazati da je spremna koristiti instrumente pritiska.
Ipak, ostaje pitanje koliko će takve mjere imati stvarnog utjecaja na izraelsku politiku.
Izrael je već pokazao da na međunarodni pritisak često odgovara dodatnim političkim i diplomatskim kontramjerama. Zatvaranje britanskog konzulata i ograničavanje saradnje šalju poruku drugim državama da će svaki pokušaj sankcioniranja izraelskih naselja imati svoju cijenu.
Sukob koji može imati šire posljedice
Najveća opasnost ovog diplomatskog sukoba nije sama zabrana trgovine robom iz naselja. Mnogo ozbiljnije posljedice mogu nastati ako se politički odnosi dodatno pogoršaju.
Velika Britanija je tradicionalno jedan od važnijih zapadnih partnera Izraela. Ako se odnosi nastave urušavati, London bi mogao izgubiti dio svog političkog utjecaja u izraelsko-palestinskom sukobu, dok bi Izrael mogao postati još nepovjerljiviji prema evropskim i zapadnim inicijativama.
Istovremeno, pitanje Zapadne obale postaje sve važniji međunarodni problem. Rat u Gazi mjesecima je bio u centru svjetske pažnje, ali širenje naselja i nasilje na okupiranim teritorijama postepeno vraćaju Zapadnu obalu u fokus međunarodne politike.
Britanski potez zato nije samo spor oko trgovine. On predstavlja pokušaj da se pitanje naselja ponovo postavi kao centralno međunarodno pitanje.
Kratak komentar
London je odlučio preći granicu između diplomatskog upozorenja i konkretne kaznene mjere. Izrael je odgovorio očekivano oštro. Nijedna strana zasad ne pokazuje spremnost na povlačenje, što znači da bi odnosi dvije države mogli postati još napetiji. Najvažnije pitanje sada nije hoće li zabrana robe ozbiljno pogoditi izraelsku ekonomiju, nego hoće li druge zapadne države slijediti britanski primjer.
Izvor: Reuters