Trumpov dogovor s Putinom otvara novo pitanje: Može li se do mira doći popuštanjem Rusiji?
Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da omogući isporuke ruskog dizela izazvala je oštre reakcije u Kijevu i zabrinutost među evropskim saveznicima Ukrajine. Volodimir Zelenski smatra da bi takav potez mogao donijeti dodatni novac Moskvi u trenutku kada ruska vojska nastavlja napade na ukrajinske gradove.
Ukrajinski predsjednik povezao je odluku Washingtona s razornim napadima na Zaporižje, tvrdeći da Rusija koristi svaku priliku da nastavi rat, dok istovremeno dobija mogućnost da ostvari nove prihode od energenata. Ipak, vremensko poklapanje dogovora i napada samo po sebi ne dokazuje da su događaji direktno povezani.
Upravo se tu otvara suština novog spora između Washingtona i Kijeva. Trumpova administracija pokušava smanjiti pritisak na tržište goriva i stvoriti prostor za pregovore, dok ukrajinsko rukovodstvo strahuje da bi ekonomsko popuštanje Moskvi moglo oslabiti pritisak potreban da se rat okonča.
Zaporižje kao upozorenje da rat nije blizu kraja
Prema navodima iz dostavljenog izvještaja, ruski napadi na Zaporižje odnijeli su najmanje 20 života, među kojima je troje djece, dok je 18 osoba povrijeđeno. Bombe su pogodile stambene objekte, dodatno produbljujući strah među civilnim stanovništvom.
Za Zelenskog, ovakvi napadi potvrđuju da Rusija nema namjeru odustati od vojne strategije dok ne osjeti ozbiljne posljedice na svojim vojnim i ekonomskim kapacitetima. Ukrajinski predsjednik upozorava da se prihodi od izvoza energenata mogu pretvoriti u dodatna sredstva za proizvodnju projektila, unapređenje dronova, nabavku vojnih komponenti i regrutaciju novih boraca.
Takvo upozorenje ima jasnu političku poruku. Kijev smatra da nije dovoljno razgovarati o prekidu vatre ako istovremeno postoje odluke koje bi Moskvi mogle olakšati finansiranje rata.
Ipak, stvarni efekti eventualnih isporuka dizela zavisit će od uslova dogovora, obima prihoda koji Rusija zaista ostvari i načina na koji će taj novac biti korišten. Bez tih podataka nije moguće precizno procijeniti koliko bi sporazum mogao utjecati na ruske vojne kapacitete.
Dizel između nižih cijena i finansiranja rata
Trumpov plan, prema navodima iz dostavljenog teksta, predviđa početnu isporuku više od 300.000 tona dizela, a zatim dodatnih 500.000 tona u novembru i moguće veće količine u narednom periodu.
Za američku administraciju, takav aranžman može se posmatrati kroz prizmu snabdijevanja tržišta i pokušaja da se ublaži rast cijena goriva. Energenti imaju direktan utjecaj na privredu, troškove transporta i životni standard građana, pa je razumljivo da Washington traži načine za stabilizaciju tržišta.
Međutim, ekonomska računica ne može se odvojiti od političkih posljedica. Ako se Rusiji omogući veći prihod od prodaje naftnih derivata, postavlja se pitanje hoće li korist za tržište goriva biti praćena dodatnim jačanjem finansijskih mogućnosti Moskve.
Zbog toga su reakcije iz Evrope važne. Švedski premijer Ulf Kristersson izrazio je nezadovoljstvo dogovorom, upozoravajući na značaj ruskih prihoda od energenata za finansiranje rata. Njemačka je, prema dostavljenom izvještaju, poručila da ostaje pri postojećim sankcijama i saradnji s evropskim partnerima.
Različiti pristupi otkrivaju problem koji će biti teško riješiti. Dok jedni pokušavaju smanjiti ekonomske posljedice rata, drugi insistiraju da popuštanje sankcija može oslabiti zajedničku strategiju pritiska na Kremlj.
Washington i Kijev sve udaljeniji
Spor oko dizela dodatno je opteretio odnose Trumpove administracije i ukrajinskog rukovodstva. Posebno je osjetljiv trenutak u kojem je dogovor objavljen, jer su američki i ukrajinski predstavnici istovremeno razgovarali o mogućem planu za okončanje rata.
Zelenski je američku odluku ocijenio kao nepoštenu i neiskrenu, smatrajući da se Moskvi tako šalje pogrešan signal. Njegova poruka je da Rusija neće imati dovoljno razloga za ozbiljne ustupke ako istovremeno može računati na nove prihode i nastavak vojnog pritiska na Ukrajinu.
Trump, s druge strane, traži da Kijev obustavi napade na ruske rafinerije, tvrdeći da oni doprinose rastu cijena goriva. Takav zahtjev pokazuje da Washington nastoji ograničiti poteze obje strane koji bi mogli dodatno destabilizirati tržište i otežati pregovore.
Dodatnu napetost izazvala je i Trumpova izjava da bi Ukrajina trebala dobiti novog predsjednika sposobnog postići dogovor s Moskvom. Takva poruka predstavlja ozbiljan politički pritisak na Zelenskog, posebno u trenutku kada Ukrajina nastoji očuvati međunarodnu podršku i ojačati svoju odbranu.
Ipak, ključni problem ostaje isti. Svaki mirovni prijedlog mora odgovoriti na pitanje šta bi Rusiju navelo da zaustavi napade i odustane od daljih teritorijalnih i političkih ciljeva. Ako se od Ukrajine traže jednostrani ustupci, a Moskva ne preuzima jasno definisane obaveze, pregovori bi mogli postati sredstvo za kupovinu vremena umjesto put ka trajnom miru.
Komentar
Trumpov dogovor pokazuje koliko je teško uskladiti ekonomsku pragmu i sigurnosnu politiku. Niže cijene goriva mogu biti važan cilj, ali odluke koje povećavaju prihode Rusije neizbježno otvaraju pitanje njihove šire cijene. S druge strane, samo odbacivanje svakog ekonomskog aranžmana ne garantuje kraj rata.
Presudno je zato da svaki dogovor bude praćen jasnim uslovima, provjerljivim obavezama i konkretnim koracima prema prekidu napada. Mir se ne može mjeriti samo količinom isporučenog goriva ili održanih pregovora. Njegov stvarni pokazatelj bit će prestanak ubijanja civila i postojanje garancija da se rat neće nastaviti čim politički pritisak oslabi.
Izvor: Axios