Trump otvoreno poručio Zelenskom da je vrijeme za novog predsjednika, a iza sukoba krije se mnogo veći problem
Američki predsjednik Donald Trump ponovo je zaoštrio retoriku prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, poručivši da bi Ukrajina trebala dobiti novog lidera koji bi bio spreman postići dogovor. Povod za novu razmjenu oštrih poruka postao je spor oko američkog ublažavanja sankcija na ruski dizel, ali suština sukoba seže mnogo dalje od energetike. U središtu spora nalaze se različiti pogledi na rat, način njegovog okončanja i cijenu koju su pojedine države spremne platiti kako bi zaštitile vlastite interese.
Trumpova izjava dodatno je pojačala pritisak na Kijev u trenutku kada Ukrajina nastavlja rat protiv Rusije, dok Washington pokušava ograničiti ekonomske posljedice sukoba i smanjiti pritisak na američke potrošače.
Energetski interes Washingtona ispred ukrajinskih strahova
Trump je u petak potvrdio dogovor s Moskvom o privremenoj obustavi sankcija na izvoz ruskog dizela do 7. aprila. Takav potez predstavljen je kao dio nastojanja da se snize cijene goriva u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su porasle nakon izbijanja rata s Iranom u februaru.
Za američku administraciju cijene goriva nisu samo ekonomsko pitanje nego i politički problem. Skuplje gorivo povećava troškove života, podstiče nezadovoljstvo građana i može imati posljedice po rezultate Republikanske stranke na predstojećim međuizborima.
Međutim, ono što Washington vidi kao pokušaj ublažavanja ekonomskog pritiska, Kijev doživljava kao potencijalni izvor novih problema na frontu.
Zelenski upozorava da bi Rusija od prihoda ostvarenih izvozom energenata mogla finansirati nabavku vojne opreme i tako nastaviti rat.
Njegova zabrinutost nije bez osnova u širem kontekstu sukoba, jer prihodi od izvoza energenata predstavljaju važan dio ruskih državnih prihoda. Ipak, konkretan učinak privremenog ublažavanja sankcija zavisit će od obima izvoza, trajanja mjere i načina na koji će dodatni prihodi biti iskorišteni.
Trump, s druge strane, poručuje da Ukrajina svojim napadima na ruske rafinerije stvara probleme koji se odražavaju i izvan samog ratišta. Time jasno stavlja do znanja da Washington nije spreman posmatrati svaki ukrajinski vojni potez isključivo kroz prizmu pritiska na Moskvu, posebno kada smatra da bi posljedice mogle pogoditi američku ekonomiju.
Poruka Zelenskom sve je oštrija
Trumpova izjava da bi Ukrajina trebala dobiti novog predsjednika predstavlja ozbiljnije zaoštravanje odnosa, jer se više ne radi samo o neslaganju oko pojedinačnih vojnih ili ekonomskih odluka. Dovodeći u pitanje Zelenskijevo političko vodstvo, američki predsjednik dodatno povećava pritisak na ukrajinskog saveznika da prihvati rješenje koje Washington smatra mogućim.
Trump tvrdi da je Zelenski imao prilike postići dogovore, ali da ih nije iskoristio. Takva ocjena odražava pristup prema kojem je pregovarački sporazum poželjniji od nastavka iscrpljujućeg rata, bez obzira na to koliko je teško uskladiti zahtjeve Moskve i Kijeva.
Problem je u tome što dogovor sam po sebi ne garantuje pravedan ni trajan mir. Za Ukrajinu je ključno pitanje pod kojim uslovima bi rat bio zaustavljen i kakve bi sigurnosne garancije imala nakon eventualnog sporazuma. Ako bi prekid borbi samo omogućio Rusiji da se vojno oporavi i kasnije nastavi agresiju, politička cijena takvog rješenja za Kijev mogla bi biti ogromna.
S druge strane, Trumpova administracija suočava se s vlastitim ograničenjima. Američki birači osjećaju posljedice rasta cijena, dok rat s Iranom dodatno komplikuje energetsku situaciju. U takvim okolnostima razumljivo je da Washington traži brze načine za stabilizaciju tržišta, ali to ne znači da će ekonomski ustupci Moskvi nužno dovesti do političkog napretka u Ukrajini.
Istovremeno, ruski i ukrajinski napadi na energetska, transportna i logistička postrojenja pokazuju da obje strane nastavljaju pokušavati oslabiti protivnika udarima na njegovu infrastrukturu. Takva strategija dodatno povećava rizik za civile i produžava neizvjesnost oko mogućeg završetka rata.
Posljednje zaoštravanje političke retorike dolazi nakon novih smrtonosnih napada. Prema navodima iz dostavljenog izvještaja, u ruskom napadu na Zaporižju u subotu poginulo je 20 ljudi, među njima troje djece. Zelenski je nakon toga optužio Moskvu da ublažavanje sankcija tumači kao znak da može nastaviti vojne operacije bez ozbiljnijih posljedica.
Takve optužbe ukazuju na duboko nepovjerenje između dvije strane, ali i na problem s kojim se suočavaju međunarodni posrednici. Ekonomske mjere mogu se mijenjati brzo, dok je mnogo teže izgraditi političke uslove za prekid rata i osigurati da se dogovor poštuje.
Washington pokušava istovremeno zaštititi vlastite ekonomske interese i utjecati na tok sukoba. Kijev, međutim, strahuje da bi ustupci Moskvi mogli biti protumačeni kao slabost i dodatno umanjiti pritisak na Rusiju.
Upravo se tu nalazi glavno pitanje cijele situacije. Može li se doći do održivog mira ako se ekonomska stabilnost jedne države stavlja u prvi plan, dok druga strahuje da bi zbog takvih odluka mogla platiti veću vojnu i sigurnosnu cijenu?
Kratak komentar
Trumpova poruka Zelenskom pokazuje da podrška Ukrajini sve više zavisi i od unutrašnjih političkih i ekonomskih interesa Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, pritisak na ukrajinskog predsjednika neće sam po sebi donijeti mir. Ako pregovori ne ponude uvjerljive sigurnosne garancije i održivo rješenje, svaki ustupak može postati samo privremena pauza prije novog sukoba. Mir se ne mjeri brzinom postizanja sporazuma, nego mogućnošću da se rat zaista ne ponovi.
Izvor: BBC