Trump zaoštrava retoriku prema Zelenskom, dok se odnosi Washingtona i Kijeva sve više udaljavaju od dosadašnjeg partnerstva. U središtu sukoba više nisu samo uvjeti za završetak rata, nego i energetski interesi, odnos prema Moskvi i pitanje koliko je Ukrajina spremna prihvatiti ustupke u zamjenu za mir.
Američki predsjednik Donald Trump ponovno je doveo u pitanje spremnost ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na pregovore s Rusijom. Poručio je da Zelenski nije osoba s kojom se može lako postići dogovor te ustvrdio da ukrajinski čelnik javno zagovara mir, ali ga zapravo ne želi.
Trump je otišao i korak dalje, poručivši da je Ukrajina uništena. Takva retorika pokazuje koliko se promijenio ton iz Washingtona prema zemlji koja se već godinama brani od ruske agresije. Umjesto naglašavanja zajedničkih ciljeva, u prvi plan sve češće dolaze međusobne optužbe i otvoreno nepovjerenje.
Pritom ostaje ključno pitanje na čemu bi se eventualni mirovni sporazum trebao temeljiti. Trump traži dogovor, ali njegove izjave ne nude jasan odgovor na pitanje kakve bi uvjete Ukrajina morala prihvatiti i bi li takav mir doista jamčio njezinu dugoročnu sigurnost.
Energetski interesi postaju nova točka sukoba
Jedan od glavnih razloga za dodatno zaoštravanje odnosa jesu ukrajinski napadi na ruska naftna postrojenja. Trump smatra da udari na rafinerije pridonose rastu svjetskih cijena energije te da takva ukrajinska strategija šteti potrošačima i energetskom tržištu.
Nakon napada na rafineriju ruske naftne kompanije Rosnjeft jugoistočno od Moskve, američki predsjednik ponovno je kritizirao Kijev. Posebno je istaknuo važnost dizelskog goriva, tvrdeći da napadi na postrojenja koja ga proizvode nisu u interesu svijeta.
Takvo obrazloženje otvara šire pitanje o tome gdje završavaju sigurnosni interesi, a počinju ekonomski prioriteti. Ukrajina napadima na rusku energetsku infrastrukturu nastoji oslabiti sposobnost Moskve da financira i vodi rat. Washington, s druge strane, sve više pozornosti posvećuje mogućim posljedicama takvih udara za tržište energije.
Dodatne kontroverze izazvale su informacije o američkim dogovorima s Rusijom vezanima uz isporuke dizelskog goriva. Za Kijev je problematično da Washington istodobno traži ograničavanje ukrajinskih udara na ruska energetska postrojenja i razmatra energetsku suradnju s državom koja nastavlja rat protiv Ukrajine.
Trumpovo inzistiranje na cijenama energenata pritom se može promatrati i kroz širi kontekst američke politike. Ako ekonomski interesi postanu važniji od strateškog cilja slabljenja ruske ratne sposobnosti, Ukrajina bi se mogla naći pod sve većim pritiskom da prilagodi svoju obranu prioritetima američke administracije.
Ipak, bez potpunog uvida u konkretne dogovore i njihove uvjete nije moguće zaključiti koliko su energetski interesi presudni za odluke Washingtona. Jasno je, međutim, da su postali važan dio političkog sukoba između dviju država.
Zelenski govori o izdaji i odbacuje teritorijalne ustupke
Volodimir Zelenski ne skriva razočaranje smjerom američke politike. U medijskim istupima kritizirao je Trumpov odnos prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i približavanje Washingtona Moskvi. Posebno mu smeta mogućnost da se politički ili gospodarski interesi stave ispred ukrajinske sigurnosti.
Ukrajinski predsjednik odbacio je tvrdnje da je njegova zemlja odgovorna za narušavanje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. U razgovoru s britanskim novinarom Piersom Morganom otvoreno je rekao da Trumpove poteze doživljava kao izdaju, naglašavajući koliko je za Ukrajinu bolno gubiti potporu snažnog partnera.
Takve izjave nisu samo izraz osobnog nezadovoljstva. One odražavaju strah da bi promjena američke politike mogla oslabiti ukrajinski položaj u ratu i pregovorima. Washington je jedan od najvažnijih partnera Kijeva, pa svako smanjenje potpore ima potencijalno ozbiljne posljedice za ukrajinske obrambene sposobnosti.
Dodatnu zabrinutost izazvale su informacije da je iz Bijele kuće navodno zatraženo ograničavanje funkcioniranja satelitskog sustava Starshield, koji ukrajinske snage koriste za vojnu komunikaciju i upravljanje bespilotnim letjelicama. Međutim, navode o osobnoj Trumpovoj naredbi osporio je jedan visoki američki dužnosnik, pa je potrebno razlikovati objavljene tvrdnje od onoga što je službeno potvrđeno.
Zelenski istodobno poručuje da Ukrajina neće trgovati vlastitim teritorijem i suverenitetom. Za Kijev pitanje mira nije samo pitanje prestanka borbi, nego i uvjeta pod kojima bi rat završio. Sporazum koji bi podrazumijevao ustupke bez vjerodostojnih sigurnosnih jamstava mogao bi za Ukrajinu značiti tek odgodu novog sukoba.
Upravo se tu nalazi jedna od najvećih razlika između političkih poruka dvojice predsjednika. Trump naglašava potrebu postizanja dogovora, dok Zelenski upozorava da nije svaki dogovor prihvatljiv ako ugrožava opstanak ukrajinske države.
Partnerstvo koje više ne može počivati samo na dosadašnjem povjerenju
Unatoč sve oštrijim izjavama, Ukrajina zasad ne odustaje od suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama. Zelenski i dalje Washington smatra jednim od ključnih strateških partnera, što pokazuje da politički sukob nije isto što i potpuni prekid suradnje.
Ipak, povjerenje između dviju administracija očito je pod ozbiljnim pritiskom. Kada američki predsjednik javno optužuje ukrajinskog čelnika da ne želi mir, a ukrajinski predsjednik govori o izdaji, prostor za dogovor postaje uži. Takva komunikacija dodatno otežava stvaranje zajedničke strategije prema Rusiji.
Za Ukrajinu je posebno važno hoće li američki pritisak biti usmjeren prema pronalaženju održivog mirovnog rješenja ili prema prihvaćanju uvjeta koji bi prvenstveno odgovarali političkim i ekonomskim prioritetima Washingtona. Za Sjedinjene Države, s druge strane, ostaje pitanje kako postići dogovor bez dodatnog slabljenja vlastitog međunarodnog kredibiliteta i odnosa s europskim saveznicima.
Komentar
Trump i Zelenski očito različito razumiju put prema završetku rata. Za Trumpa je naglasak na postizanju dogovora i smanjenju troškova sukoba, dok Zelenski inzistira na tome da mir ne smije značiti odricanje od teritorija i sigurnosti. Nijedna strana zasad nije pokazala kako bi se te razlike mogle premostiti.
Najveća opasnost nije u samim oštrim riječima, nego u mogućnosti da politički sukob oslabi suradnju koja je Ukrajini potrebna za obranu. Mir je nužan, ali brzina njegova postizanja ne bi smjela biti jedino mjerilo uspjeha. Ako sporazum ne ukloni temeljne uzroke sukoba i ne pruži uvjerljiva jamstva sigurnosti, mogao bi postati samo predah prije nove krize.
Izvor: Kyiv Independent, Newsmax, Associated Press, Reuters, Financial Times