Republika Srpska ostaje pri odluci da javno isticanje i promovisanje zastava i simbola Armije Republike BiH na njenoj teritoriji tretira kao krivično djelo. Time je pitanje koje je već godinama dio političkih i identitetskih podjela u BiH dobilo i jasnu krivičnopravnu dimenziju.
Nova odredba predviđa zatvorsku kaznu do tri godine za javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnju, umnožavanje ili drugo stavljanje u promet zastava, oznaka, pozdrava i parola kojima se promoviše ili veliča Armija RBiH. Ako bi takvo postupanje bilo povezano s neredima, uznemiravanjem javnosti ili drugim težim posljedicama po zajednički život, propisana je kazna od dvije do pet godina. Zakon je usvojen u julu, a prema podacima Narodne skupštine Republike Srpske objavljen je u Službenom glasniku u avgustu 2026. godine.
Šta zapravo znači nova odredba
Suština ove izmjene nije samo u zabrani određenog simbola, već u tome što je njegovo javno korištenje uvedeno u sferu krivičnog prava. To znači da pitanje zastave i drugih obilježja Armije RBiH više nije samo stvar političkog spora, javnog reda ili različitih pogleda na ratnu prošlost, već može postati predmet krivičnog postupka.
Vlasti Republike Srpske ovu mjeru obrazlažu potrebom zaštite međunacionalnih odnosa i sprečavanja provokacija. U obrazloženjima koja su pratila usvajanje zakona naglašavana je procjena da bi isticanje tih simbola na prostoru Republike Srpske moglo izazvati tenzije.
Istovremeno, protivnici odredbe problem vide upravo u tome što se krivična odgovornost vezuje za javno korištenje simbola koji se u jednom dijelu BiH doživljavaju kao dio vlastite ratne i državne istorije. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović podnio je 29. avgusta Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti, tvrdeći da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost da na ovaj način uređuje pitanje simbola povezanih s institucijama BiH. To su stavovi podnosioca zahtjeva i ne predstavljaju odluku Ustavnog suda.
Pitanje koje sada prelazi u nadležnost Ustavnog suda
Najvažniji dio ove priče zato više nije političko pitanje ko kakav simbol smatra uvredljivim, provokativnim ili legitimnim. Ključno je pitanje da li je entitet imao ustavni osnov da određeno ponašanje reguliše kao krivično djelo i gdje su granice takve zabrane u odnosu na slobodu izražavanja i druga zaštićena prava.
Ustavni sud BiH već je u ranijim predmetima naglašavao pitanja podjele nadležnosti između države i entiteta, uključujući slučajeve u kojima je ocijenio da Republika Srpska nije imala ustavni osnov da reguliše određene materije. To, međutim, samo po sebi ne znači da je unaprijed poznato kakav će biti ishod postupka koji se odnosi na član 359b. O njegovoj ustavnosti Sud tek treba da odluči.
U međuvremenu, zakon ostaje dio pravnog okvira Republike Srpske. Prema dostupnim informacijama, na snazi je od 29. avgusta, dok su zahtjevi za ocjenu ustavnosti pokrenuti pred Ustavnim sudom BiH.
Isti zakon donio je i odredbu kojom se kažnjava javno promovisanje i veličanje ustaštva i ustaške ideologije Nezavisne Države Hrvatske. Time je zakonodavac pokušao obuhvatiti dva različita istorijska i politička fenomena, ali je zabrana simbola Armije RBiH otvorila posebno osjetljiv ustavnopravni spor.
Kratak komentar
Ovdje se sudaraju dvije različite stvari: pravo vlasti da štiti javni red i međunacionalne odnose i pitanje koliko daleko može ići krivično kažnjavanje simbola i javnog izražavanja. Republika Srpska svoju odluku predstavlja kao mjeru zaštite mira i sprečavanja provokacija, dok podnosioci zahtjeva za ocjenu ustavnosti upozoravaju na moguće zadiranje u nadležnosti države i slobodu izražavanja. Konačnu riječ o pravnim granicama ove odredbe imaće Ustavni sud BiH. Do tada je najvažnije ne miješati političke stavove sa onim što je već pravno utvrđeno.
Izvor: Crna-Hronika