FBiH sve više suočena s problemom neaktivnog stanovništva
Podaci o tržištu rada u Federaciji BiH za drugi kvartal 2026. godine otvaraju pitanje koje je mnogo šire od samog broja zaposlenih i nezaposlenih. Od 1,847 miliona radno sposobnih stanovnika, njih 952.000 nije dio radne snage. To znači da više od polovine ljudi u toj dobnoj grupi ne radi i trenutno ne traži posao.
Ekonomski aktivno je 896.000 stanovnika, od kojih je 771.000 zaposleno, dok se 124.000 vodi kao nezaposleno. Na prvi pogled, stopa nezaposlenosti od 13,8 posto među aktivnim stanovništvom djeluje kao važan pokazatelj, ali još važnija slika krije se izvan tog podatka. Veliki broj radno sposobnih ljudi uopće nije uključen u tržište rada.
Zaposlenih manje, nezaposlenih više
Situacija je dodatno zanimljiva kada se podaci uporede s prvim kvartalom ove godine. Broj zaposlenih smanjen je za 3,3 posto, dok je broj nezaposlenih istovremeno porastao za 7,8 posto.
Takvo kretanje nije dobar signal za tržište rada, posebno ako se posmatra u kratkom vremenskom periodu. Stopa zaposlenosti pala je za 1,4 procentna poena u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjem nivou niža za 0,5 procentnih poena. Istovremeno, stopa nezaposlenosti povećana je u odnosu na prvi kvartal, iako je na godišnjem nivou niža.
Ovi podaci sami po sebi ne daju odgovor na pitanje zbog čega je došlo do pada zaposlenosti. Bez dodatnih pokazatelja nije moguće tvrditi da je riječ o trajnom pogoršanju tržišta rada, sezonskom kretanju ili kombinaciji više faktora. Ipak, kvartalni pad zaposlenosti uz istovremeni rast nezaposlenosti svakako zaslužuje pažnju.
Žene i dalje slabije zastupljene među zaposlenima
Rodna struktura pokazuje još jednu važnu karakteristiku tržišta rada u Federaciji BiH. Među ekonomski aktivnim stanovništvom muškarci čine 60,7 posto, a žene 39,3 posto.
Razlika je još izraženija među zaposlenima. Od 771.000 zaposlenih, 484.000 su muškarci, dok je žena 288.000. Kod nezaposlenih je situacija obrnuta. Žene čine 52 posto nezaposlenih, a muškarci 48 posto.
To ukazuje na slabiju uključenost žena u tržište rada, ali i na činjenicu da žene koje su aktivne na tržištu rada čine nešto veći udio među nezaposlenima. Za ozbiljniju procjenu razloga takvog odnosa bili bi potrebni dodatni podaci o obrazovanju, starosti, porodičnom statusu, djelatnostima i regionalnim razlikama.
Najveći problem možda nije nezaposlenost
Broj nezaposlenih je važan, ali struktura ukupnog stanovništva pokazuje da problem tržišta rada u FBiH nije samo u tome koliko ljudi traži posao. Mnogo veći broj radno sposobnih stanovnika nalazi se izvan radne snage.
To može imati različite razloge i ne znači automatski da su svi ti ljudi potencijalni kandidati za zaposlenje. Ipak, činjenica da je 51,5 posto radno sposobnog stanovništva izvan radne snage predstavlja važan ekonomski signal.
Komentar
Ako se želi razumjeti stvarna slika tržišta rada u Federaciji BiH, nije dovoljno gledati samo stopu nezaposlenosti. Mnogo je važnije pitanje koliko ljudi radi, koliko ih aktivno traži posao i koliko ih je potpuno izvan tržišta rada. Upravo ovaj posljednji podatak pokazuje koliko je izazov složen. Pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti u jednom kvartalu ne moraju značiti dugoročan trend, ali su dovoljan razlog za oprez. Dugoročno, veća uključenost stanovništva u radnu snagu bit će jedan od ključnih izazova za ekonomiju Federacije.
Izvor: Klix