Odluka evropske komesarke za proširenje Marte Kos da otkaže planiranu posjetu Srbiji predstavlja mnogo više od običnog diplomatskog neslaganja. To je politička poruka Beogradu da odnos prema ratnim zločinima i njihovim počiniocima nije pitanje prošlosti koje Evropa može ignorisati dok Srbija govori o budućnosti u Evropskoj uniji.
Smrt Ratka Mladića ponovo je otvorila rane koje na prostoru bivše Jugoslavije očigledno nikada nisu do kraja zatvorene. Umjesto da njegova smrt bude trenutak ozbiljnog suočavanja s presudama međunarodnih sudova i stradanjem žrtava, dio javnosti i političkog prostora ponovo je pokazao spremnost na veličanje čovjeka pravosnažno osuđenog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Evropa je ovoga puta odlučila reagovati konkretnije.
Poruka Beogradu koja se nije mogla ignorisati
Marta Kos nije samo izdala saopćenje niti izrazila zabrinutost, što je često standardni diplomatski odgovor Bruxellesa. Otkazivanjem posjete Srbiji poslala je jasnu političku poruku da evropski put ne može biti odvojen od odnosa prema prošlosti.
Srbija može otvarati pregovaračka poglavlja, usvajati zakone i govoriti o ekonomskim reformama, ali evropske integracije nisu samo administrativni proces. One podrazumijevaju određeni sistem vrijednosti.
Upravo je tu problem koji se ponovo otvorio nakon Mladićeve smrti.
Ako država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji ne pokazuje jasan otklon od veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, onda se sasvim opravdano postavlja pitanje koliko su njene evropske ambicije zaista zasnovane na vrijednostima koje EU predstavlja.
Nije riječ o kolektivnoj krivici naroda, već o odgovornosti institucija i političkih elita da jasno razlikuju historijske činjenice, sudske presude i nacionalističku mitologiju.
Državni avion i prisustvo zvaničnika šalju poruku
Posebnu pažnju izazvao je način na koji su Mladićevi posmrtni ostaci dopremljeni u Beograd. Državni avion, prisustvo ministra pravde i vojno osoblje prilikom dočeka teško mogu ostati bez političkog značenja.
Iako formalni status državne sahrane još nije potvrđen, sama činjenica da su se u javnosti govorilo o mogućim državnim i vojnim počastima izazvala je snažne reakcije evropskih zvaničnika.
Tu se zapravo krije suština problema.
Nije svaka sahrana politički događaj, ali kada se radi o čovjeku čija je odgovornost za genocid i ratne zločine potvrđena pravosnažnom presudom međunarodnog suda, svaki potez države dobija mnogo šire značenje.
Za žrtve Srebrenice i drugih ratnih zločina to nije pitanje protokola. To je pitanje poštovanja prema mrtvima, preživjelima i historijskoj istini.
Srbija između prošlosti i evropske budućnosti
Otkazivanje posjete Marte Kos neće automatski zaustaviti pregovore Srbije s Evropskom unijom. Za formalne sankcije ili blokade potrebne su odluke institucija i država članica.
Ipak, politička šteta može biti ozbiljna.
Evropski put Srbije već godinama opterećuju brojna otvorena pitanja, od odnosa prema Kosovu do problema s vladavinom prava i vanjskom politikom. Sada se ponovo u prvi plan vraća pitanje odnosa prema ratovima devedesetih.
Suočavanje s prošlošću ne znači ponižavanje države ili naroda. Naprotiv, to je jedini način da društvo izađe iz začaranog kruga u kojem se ratni zločinci pretvaraju u heroje, a žrtve ostaju na marginama političkih rasprava.
Aleksandar Vučić može kritikovati odluku evropske komesarke, ali teško je ignorisati činjenicu da poruke koje dolaze iz Bruxellesa postaju sve direktnije.
Evropska unija očigledno želi pokazati da prošlost Balkana nije završena tema samo zato što su prošle tri decenije od rata.
Kratki komentar
Odluka Marte Kos možda neće odmah promijeniti politiku Srbije, ali je važna jer pokazuje da glorifikacija ratnih zločinaca ipak može imati političku cijenu. Evropski put ne može se graditi na dva kolosijeka – jednim prema Bruxellesu, a drugim prema veličanju ljudi osuđenih za najteže zločine.
Prije ili kasnije, svaka država kandidat mora odlučiti kojim putem zaista želi ići.
Izvor: Agencije