Rusija bi, prema novim procjenama američkih obavještajnih službi,
mogla pokušati ograničenim napadom na neku članicu NATO-a testirati koliko je Savez zaista spreman odgovoriti na ugrožavanje jedne od svojih članica. Ne radi se o tvrdnji da je napad već odlučen niti da će se sigurno dogoditi, ali sama promjena procjene predstavlja ozbiljno upozorenje za Evropu.
Prema informacijama koje je objavio Wall Street Journal, američki dužnosnici sada razmatraju mogućnost da bi Rusija od ove jeseni pa do 2029. godine mogla izvesti veliki hibridni napad ili čak ograničeni kopneni upad na teritorij neke članice NATO-a. Takav potez ne bi nužno imao cilj zauzimanja velikog područja, već bi mogao biti zamišljen kao test reakcije Zapada.
Baltičke zemlje i Poljska sve češće se spominju kao moguće tačke pritiska
Posebnu zabrinutost izaziva istočni bok NATO-a, prije svega baltičke zemlje i Poljska. U tim državama već mjesecima raste strah od mogućih sabotaža, napada dronovima i drugih oblika hibridnog djelovanja.
Evropski dužnosnici upozoravaju da bi Moskva mogla pokušati iskoristiti incidente koji bi izgledali kao ukrajinski napadi, uključujući upotrebu dronova ukrajinskog porijekla, kako bi stvorila dodatnu nestabilnost i ispitala spremnost NATO-a.
Litavski ministar odbrane Robert Kaunas ocijenio je da bi Putin zbog unutrašnjih političkih pritisaka mogao tražiti novu eskalaciju i neku vrstu pobjede, pri čemu je posebno izdvojio baltičku regiju i Poljsku.
Istovremeno, nekoliko incidenata s dronovima u baltičkim državama dodatno je povećalo nervozu. U Njemačkoj je, prema navodima vlasti, pronađena bespilotna letjelica s eksplozivom u blizini ukrajinskog aviona koji je trebao prevoziti naoružanje u Ukrajinu. Njemački ministar unutarnjih poslova incident je opisao kao mogući primjer hibridnog napada, ali odgovornost Rusije nije javno potvrđena.
Najopasniji scenarij bio bi testiranje članka 5
U središtu zabrinutosti nalazi se članak 5 NATO-a, prema kojem se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli Savez. Međutim, način na koji bi pojedine države odgovorile nije automatski unaprijed određen, što upravo može predstavljati prostor za rusko testiranje granica.
Ako bi Moskva izvela mali, ograničeni napad, a NATO ne bi odgovorio jedinstveno i odlučno, posljedice bi mogle biti mnogo veće od samog incidenta. Takav scenarij mogao bi stvoriti sumnju u vjerodostojnost kolektivne odbrane i otvoriti prostor za nove provokacije.
Dodatni problem predstavlja stanje američkih zaliha određenih vrsta naoružanja. Prema navodima WSJ-a, dio zaliha raketnih sistema, uključujući presretače Patriot i THAAD, nalazi se na niskim nivoima zbog potreba povezanih s drugim sukobima. To otvara pitanje koliko bi brzo SAD i evropske članice mogle odgovoriti na istovremene sigurnosne krize.
Komentar
Najvažnije u ovoj priči nije pitanje hoće li Rusija sigurno napasti NATO ove jeseni, jer za takvu tvrdnju trenutno nema potvrde. Mnogo je važnije to što zapadne obavještajne procjene sve ozbiljnije računaju s mogućnošću da Moskva pokuša testirati granice Saveza.
Ako bi došlo do ograničenog incidenta, najveći izazov ne bi bio samo vojni odgovor nego političko jedinstvo NATO-a. Upravo zato svaka nova provokacija na istočnom krilu Saveza nosi rizik da preraste u mnogo ozbiljniju krizu.
Izvor: Wall Street Journal