Švedska povukla crtu prema vjerskom ekstremizmu – ali pitanje je gdje završava zakon, a počinje stigmatizacija?
Kako prenosi Dagens Nyheter, švedska vicepremijerka i liderica Kršćanskih demokrata Ebba Busch uoči izbora za Evropski parlament 2024. izjavila je da se islam mora prilagoditi temeljnim vrijednostima švedskog i evropskog društva. Govoreći o ekstremnim praksama poput kamenovanja žena, pogubljenja ili nasilja prema homoseksualcima, poručila je da ljudi koji takve postupke smatraju prihvatljivima ne pripadaju evropskom društvu.
Na prvu, običnom čovjeku stvar zvuči jednostavno: zakon je zakon i niko ne može tražiti da vjerski običaj bude iznad njega. U Švedskoj, kao i u drugim evropskim državama, nasilje, prisila i diskriminacija ne mogu postati prihvatljivi samo zato što ih neko pokušava opravdati vjerom.
Ali upravo tu počinje drugi dio priče.
Nije isto govoriti o ekstremizmu i govoriti o svim muslimanima
Problem nastaje kada se rasprava o pojedinim ekstremnim tumačenjima religije počne širiti na milione ljudi koji s takvim praksama nemaju nikakve veze.
Kashif Virk, imam iz Malmöa, odgovorio je Busch u tekstu objavljenom u Aftonbladetu. On tvrdi da političari moraju biti oprezni kada govore o islamu i muslimanima te upozorava da takva retorika može povećavati strah i osjećaj nesigurnosti među muslimanima. Istovremeno naglašava da svi u Švedskoj trebaju biti jednaki pred zakonom.
I tu je, čini se, glavna tačka spora.
Jedna strana kaže: prilagodba zakonima i osnovnim pravilima društva nije predmet pregovora. Druga upozorava: ne može se cijela vjerska zajednica posmatrati kroz najekstremnije primjere.
Švedska debata više nije samo o vjeri
Ovo nije rasprava koja se vodi samo oko islama. U pozadini su pitanja integracije, migracije, slobode vjeroispovijesti i granica političkog govora.
Busch je kasnije nastavila zagovarati stroži pristup političkom islamu i određene mjere protiv ekstremizma, dok je Virk javno nastavio kritizirati ono što smatra generaliziranjem muslimanske zajednice.
Narodni odgovor možda je najjednostavniji: poštuj zakon, ali nemoj čovjeka suditi po vjeri.
Ako neko zagovara kamenovanje, odrubljivanje glave ili nasilje, država ima pravo i obavezu reagovati na konkretno ponašanje. Ali ako se od toga napravi priča o svim muslimanima, onda se otvara sasvim drugo pitanje – gdje prestaje legitimna borba protiv ekstremizma, a počinje kolektivno obilježavanje ljudi koji nisu ništa skrivili?
Izvori: Dagens Nyheter – intervju s Ebbom Busch · Aftonbladet – odgovor imama Kashifa Virka · Sveriges Radio – Busch o islamizmu