Krivična prijava protiv Heleza otvara novo pitanje: Gdje prestaje disciplinska odgovornost, a počinje politički sukob
Podnošenje krivične prijave protiv ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza i komandanta brigade Šefika Čimpa uvodi novi element u već politički osjetljiv slučaj dvojice pripadnika Oružanih snaga BiH kojima su raskinuti ugovori nakon postupaka povezanih s veličanjem Ratka Mladića.
Prijavu su podnijeli poslanici SNSD-a Milorad Kojić i Sanja Vulić, tvrdeći da su Helez i Čimpo prilikom postupanja prekršili Zakon o službi u Oružanim snagama BiH. Njihov ključni argument jeste da je za dvojicu pripadnika trebalo primijeniti disciplinske mjere predviđene zakonom, umjesto raskida ugovora.
S druge strane, Helez je javno potvrdio da je potpisao odluku o raskidu ugovora i poručio da u Oružanim snagama BiH neće biti tolerisano veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Ministarstvo odbrane je ranije saopćilo i da je protiv ukupno 37 pripadnika pokrenuto postupanje zbog aktivnosti povezanih s veličanjem Mladića, dok je deset slučajeva proslijeđeno Tužilaštvu BiH.
Sada je ključno pravno pitanje
Suština spora nije u tome da li je podnošenje krivične prijave dokaz krivice. Nije. Krivična prijava predstavlja zahtjev da nadležni organ provjeri postoje li elementi krivičnog djela. Tek tužilaštvo može odlučiti da li postoje osnovi za istragu, a eventualnu krivičnu odgovornost može utvrditi samo sud.
Zato će za dalji razvoj slučaja biti presudno šta tačno piše u rješenjima o disciplinskom postupku i raskidu ugovora, koje su činjenice utvrđene tokom postupka i na koje zakonske odredbe su se nadležni organi pozvali.
Kojić i Vulić u prijavi tvrde da su trebale biti primijenjene odredbe Zakona o službi u OSBiH koje predviđaju disciplinske sankcije srazmjerne težini povrede. Njihovo tumačenje zakona, međutim, nije isto što i konačna pravna ocjena. Da li su konkretne odredbe pravilno primijenjene može se utvrditi tek nakon uvida u kompletnu dokumentaciju i relevantne propise.
Upravo tu ovaj slučaj prestaje biti samo politička prepirka. Ako je procedura provedena zakonito, nadležni organi za to moraju imati jasno pravno obrazloženje. Ako nije, postoje mehanizmi za osporavanje takve odluke.
Politički sukob dobija pravnu dimenziju
Posebno osjetljiv dio prijave jesu tvrdnje da je Helez navodno koristio službeni položaj radi političke promocije. To su za sada navodi podnosilaca prijave i ne mogu se tretirati kao utvrđene činjenice.
Istovremeno, politički kontekst je očigledan. SNSD-ovi zastupnici osporavaju postupanje ministra, dok Helez svoj potez predstavlja kao pitanje discipline i odnosa prema veličanju pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Njegova odluka o raskidu ugovora dvojici pripadnika objavljena je 24. septembra, uz poruku da takvo ponašanje neće biti tolerisano u OSBiH.
Zbog toga će naredni potez tužilaštva biti važniji od političkih izjava obje strane. Tužilaštvo treba utvrditi postoji li osnov sumnje da je prilikom donošenja odluka počinjeno krivično djelo, a ne da presuđuje o političkim stavovima učesnika ovog spora.
Važno je i razlikovati dvije stvari. Jedno pitanje je da li su pripadnici OSBiH disciplinski odgovorni za ponašanje zbog kojeg je postupak pokrenut. Drugo je pitanje da li su službena lica koja su protiv njih preduzela mjere pri tome prekoračila ovlaštenja. Činjenica da je jedna odluka sporna jednoj političkoj strani sama po sebi ne dokazuje nezakonitost.
Šta slijedi
Slučaj sada ulazi u fazu u kojoj će dokumenti imati veću težinu od političkih poruka. Nadležno tužilaštvo može provjeriti navode iz prijave, zatražiti dokumentaciju, saslušati relevantne osobe i tek nakon toga procijeniti postoje li zakonski uslovi za dalje postupanje.
Moguće je da će se paralelno otvoriti i pitanje zakonitosti samog raskida ugovora, ukoliko zainteresovane strane odluče koristiti raspoložive pravne mehanizme za osporavanje odluke.
Zbog toga bi bilo preuranjeno ovaj slučaj predstavljati kao dokaz krivične odgovornosti bilo Heleza, bilo Čimpe. Jednako tako, bilo bi preuranjeno unaprijed zaključiti da je raskid ugovora bio nezakonit. Obje stvari moraju biti potkrijepljene konkretnim pravnim i činjeničnim nalazima.
Kratak komentar
Ovaj slučaj pokazuje koliko se brzo pitanje discipline u Oružanim snagama BiH može pretvoriti u ozbiljan politički i pravni sukob. Veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i način reagovanja institucija na takvo ponašanje dvije su odvojene teme koje moraju biti razmatrane kroz jasne procedure. Ako je bilo nezakonitosti u postupku, one trebaju biti utvrđene kroz institucije. Ako ih nije bilo, i to treba biti potvrđeno kroz institucije. Najmanje je potrebno da se krivična prijava unaprijed pretvara ni u presudu ni u politički obračun.
Izvor: Etto.ba, Oslobođenje