Bosna i Hercegovina napravila je još jedan korak u usklađivanju svoje vanjske politike s Evropskom unijom, ovaj put kroz pridruživanje odluci Brisela koja se odnosi na restriktivne mjere prema Iranu.
Informaciju je objavila visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, navodeći da se BiH, zajedno s Albanijom, Islandom, Lihtenštajnom, Moldavijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom, Norveškom i Ukrajinom, pridružila zajedničkom stavu Evropske unije.
BiH sve više prati odluke Brisela
Ovdje je važno napraviti razliku između usklađivanja sa konkretnom odlukom EU i uvođenja potpuno novog režima sankcija u Bosni i Hercegovini. Riječ je o tome da se BiH pridružuje odluci Vijeća EU donesenoj u okviru već postojeće evropske politike prema Iranu.
Odluka Vijeća EU usvojena je 13. jula 2026. godine i obuhvatila je osam osoba i jedan pravni subjekt. Time su dodatno proširene restriktivne mjere koje Evropska unija primjenjuje prema pojedincima i organizacijama koje povezuje s ozbiljnim kršenjima ljudskih prava ili drugim aktivnostima koje smatra problematičnim.
Za BiH ovakvi potezi imaju značaj koji nadilazi samu odluku o sankcijama. Usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU jedan je od pokazatelja koliko Sarajevo prati politički kurs Brisela.
Iran pod sve većim pritiskom Evropske unije
Evropska politika prema Iranu posljednjih godina postaje sve strožija. Posebno nakon protesta koji su počeli 2022. godine, EU je proširila mjere protiv iranskih pojedinaca i institucija koje smatra odgovornima za ozbiljna kršenja ljudskih prava.
Restriktivne mjere mogu podrazumijevati zamrzavanje imovine i finansijskih sredstava, zabranu stavljanja ekonomskih resursa na raspolaganje sankcionisanim osobama, ali i ograničenja putovanja.
Evropska unija je tokom 2026. godine nastavila širiti ovaj režim. U julu su uvedene dodatne mjere protiv još šest osoba zbog navodnih ozbiljnih kršenja ljudskih prava, među kojima su, prema navodima EU, bili pojedini iranski suci i Nima Salehi, kojeg Unija povezuje s iranskom cyber grupom Ashiyane.
Istovremeno, odnos Brisela i Teherana nije ograničen samo na pitanje ljudskih prava. Iran je posljednjih godina sve češće u fokusu evropske sigurnosne politike zbog svojih aktivnosti u regionu i pitanja povezanih sa sigurnošću plovidbe i Hormuškim moreuzom.
Šta ovo znači za građane BiH?
Za obične građane ova odluka neće značiti neku trenutnu i direktnu promjenu svakodnevnog života. Njene konkretne posljedice zavise od toga na koje se osobe i subjekte mjere odnose i na koji način će biti provedene kroz domaći pravni okvir.
Politički značaj je, međutim, mnogo jasniji. BiH ovakvim potezima potvrđuje da želi pratiti zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije. To je posebno važno u trenutku kada se od zemalja kandidata očekuje sve veće usklađivanje s evropskom vanjskom politikom.
Istovremeno, ovakva odluka pokazuje i koliko je vanjska politika BiH povezana s evropskim procesom. Svako približavanje EU ne podrazumijeva samo ekonomske reforme i promjene zakona, već i prihvatanje zajedničkih stavova Unije o međunarodnim krizama, sankcijama i sigurnosnim pitanjima.
Komentar
Usklađivanje BiH sa sankcijama EU prema Iranu možda na prvi pogled djeluje kao tehnička i udaljena odluka. Ipak, politička poruka je prilično jasna. Sarajevo pokušava pratiti Brisel i pokazati da BiH želi biti dio evropskog vanjskopolitičkog prostora. Pitanje koje ostaje jeste koliko će ta usklađenost u budućnosti biti dosljedna i hoće li BiH jednako brzo pratiti i druge odluke EU u sve složenijim međunarodnim krizama.
Izvor: Evropska unija