Trumpova poruka o dogovoru Moskve i Kijeva otvara više pitanja nego što ih zatvara. Američki predsjednik tvrdi da su se Ukrajina i Rusija navodno usaglasile da neće napadati energetske objekte druge strane, dok istovremeno rast cijena dizela pripisuje prije svega ratu u Ukrajini, a ne sukobu s Iranom.
Dogovor koji tek treba potvrditi
Trump je objavio da je između Ukrajine i Rusije postignut dogovor o obustavi napada na energetske ciljeve. Prema njegovoj verziji, Kijev bi prestao napadati rusku energetsku infrastrukturu, a Moskva bi učinila isto prema ukrajinskim objektima.
Takva najava politički je važna, ali ključ ostaje u onome što će se zaista provoditi na terenu. Sama objava američkog predsjednika nije dovoljna da se zaključi da je postignut sveobuhvatan ili formalno potvrđen sporazum. Posebno je važno pitanje odnosi li se eventualni dogovor samo na rafinerije i energetske objekte ili predstavlja dio šireg pregovaračkog procesa.
Trump je prethodno direktno pritisnuo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da odustane od napada na ruske rafinerije. Njegov argument je da udari na postrojenja za preradu nafte dodatno otežavaju snabdijevanje gorivom i tako doprinose rastu cijena dizela.
Dizel postao političko pitanje
Trump sada pokušava povezati energetsku krizu s ratom Rusije i Ukrajine, naglašavajući da je upravo taj sukob, a ne rat s Iranom, glavni razlog za rast cijena dizela.
U toj tvrdnji treba biti oprezan. Cijene goriva na svjetskom tržištu zavise od više faktora, uključujući proizvodnju i preradu nafte, stanje zaliha, transport, trgovinske tokove i geopolitičke rizike. Napadi na energetsku infrastrukturu mogu poremetiti dio ponude, ali iz jedne političke izjave nije moguće zaključiti da su oni jedini ili dominantni uzrok kretanja cijena.
Ipak, podatak iz SAD-a pokazuje zašto je tema postala toliko osjetljiva. Prosječna cijena galona dizela u ponedjeljak je prema podacima AAA dostigla 6,23 dolara, što je tada predstavljalo rekord prema toj evidenciji. Za američku ekonomiju to nije samo pitanje cijene na benzinskim pumpama. Dizel direktno utiče na transport, poljoprivredu, logistiku i cijene robe.
Trumpov pritisak na Zelenskog zato ima i vrlo konkretan ekonomski cilj. Washington želi izbjeći dodatne poremećaje na energetskom tržištu, ali istovremeno pokušava natjerati Kijev da ograniči dio svojih napada na rusku energetsku infrastrukturu.
Velika najava, ali tek treba vidjeti šta znači u praksi
Najzanimljiviji dio Trumpove objave nije samo tvrdnja o dogovoru, nego pitanje njegove održivosti. U ratu u kojem obje strane koriste napade na energetsku infrastrukturu kao sredstvo pritiska, obećanje da će se takvi udari zaustaviti predstavlja potencijalno važan korak. Ali vrijednost svakog takvog dogovora mjerit će se tek prema tome hoće li se poštovati.
Ako Moskva i Kijev zaista ograniče napade na energetske objekte, to bi moglo smanjiti jedan izvor pritiska na tržište goriva i otvoriti prostor za šire pregovore. Ako se, međutim, ispostavi da je riječ samo o političkoj poruci bez jasnog mehanizma provedbe, utjecaj na tržište mogao bi biti mnogo manji od onoga što Trump najavljuje.
Kratak komentar
Trump ovdje spaja dvije teme koje su snažno povezane s interesima američkih potrošača: rat u Ukrajini i cijenu goriva. Njegov pritisak na Zelenskog pokazuje da se pitanje energetskih napada sve više pretvara u dio šire političke borbe oko toga kako zaustaviti rast troškova. Ali između predsjedničke objave i stvarnog dogovora postoji velika razlika. Zato će važnije od Trumpovih riječi biti ono što će Moskva i Kijev zaista uraditi u narednim danima.
Izvor: cH