OHR povukao jasnu granicu: Političke poruke o secesiji i ujedinjenju nemaju uporište u Dejtonu
U trenutku kada se u javnom prostoru ponovo pojačavaju poruke o budućem statusu Republike Srpske, odnosima sa Srbijom i mogućim promjenama ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, OHR je odlučio reagovati prilično direktno.
Poruka je jednostavna: nijedan entitet niti politička vlast u BiH ne mogu jednostrano mijenjati ustavni status države ili njenih entiteta. Dejtonski mirovni sporazum ostaje okvir unutar kojeg se mogu voditi političke rasprave i donositi odluke.
To je važno posebno zato što se u političkom govoru sve češće koriste pojmovi poput nezavisnosti, secesije i ujedinjenja. Takve poruke mogu imati snažan politički efekat, ali njihova politička privlačnost ne znači da iza njih postoji ustavna mogućnost da budu jednostrano provedene.
OHR upozorava na granice političkog govora
OHR je poručio da su jednostrani pozivi na ukidanje entiteta, secesiju, nezavisnost ili pripajanje drugoj državi suprotni ustavnom okviru BiH uspostavljenom Dejtonskim sporazumom.
Time je međunarodna zajednica, barem kroz stav OHR-a, ponovo povukla jasnu razliku između političke retorike i ustavne stvarnosti. Političari mogu zagovarati različite ciljeve, ali ne mogu vlastitim izjavama promijeniti ustavni poredak zemlje.
Posebno je značajno upozorenje da se građani ne smiju mobilizovati kroz strah, nacionalne tenzije i obećanja koja nije moguće ostvariti. U društvu koje je već duboko politički podijeljeno, takva retorika može dodatno udaljiti javnu raspravu od pitanja koja direktno utiču na svakodnevni život.
OHR zato poziva političke lidere da se umjesto podizanja tenzija bave stvarnim problemima građana. To je poruka koja se, bez obzira na političku pripadnost, teško može osporiti.
Poruke iz Banje Luke dodatno podigle temperaturu
Reakcija OHR-a dolazi u vrijeme obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, kada su poruke o nacionalnom jedinstvu posebno prisutne u javnosti.
U tom kontekstu, izjave pojedinih političara iz Republike Srpske ponovo su otvorile pitanje odnosa između Republike Srpske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Draško Stanivuković je govorio o jedinstvu, slozi, slobodi i ujedinjenju RS-a i Srbije kao ciljevima kojima, prema njegovim riječima, treba težiti.
Takve izjave imaju svoju političku poruku i jasno ciljaju na osjećanja dijela biračkog tijela. Međutim, problem nastaje kada se politička vizija predstavlja kao nešto što je moguće ostvariti jednostranim potezom.
Upravo tu se nalazi suština reakcije OHR-a. Rasprava o identitetu, odnosima sa Srbijom i budućnosti BiH može biti dio političkog života. Ali promjena ustavnog statusa države ili njenih entiteta nije pitanje koje se može riješiti političkom deklaracijom ili javnim govorom.
Između političke poruke i stvarnosti
Bosanskohercegovačka politika već godinama funkcioniše na granici između ustavnih nadležnosti i snažnih nacionalnih političkih poruka. Problem je što se ta granica često namjerno zamagljuje.
Građanima se tako nude velike istorijske teme, dok se svakodnevni problemi potiskuju u drugi plan. U takvoj atmosferi priče o secesiji, ukidanju entiteta ili ujedinjenju mogu postati važnije od pitanja plata, javnih usluga, odlaska stanovništva i ekonomskih prilika.
OHR-ova reakcija zato nije samo pravno upozorenje. Ona je i politička poruka da se granice Dejtonskog poretka ne mogu mijenjati jednostranim potezima.
Komentar
Nacionalne emocije jesu snažan politički alat, ali nisu zamjena za ustav i institucije. Svaki političar ima pravo da govori o budućnosti koju želi, ali odgovornost počinje onda kada građanima treba jasno reći šta je politička želja, a šta je stvarno moguće sprovesti. U BiH upravo ta razlika često nestaje u buci predizborne i nacionalne retorike.
Izvor: OHR