Island poručio da više neće šutjeti: Sedam evropskih lidera tražilo hitnu promjenu u Gazi
Islandska premijerka Kristrún Frostadóttir pridružila se čelnicima još šest evropskih država u upozorenju da međunarodna zajednica ne smije nastaviti posmatrati humanitarnu katastrofu u Gazi bez konkretne reakcije.
Zajedničku izjavu potpisali su lideri Islanda, Španije, Norveške, Irske, Luksemburga, Slovenije i Malte. Njihova poruka bila je usmjerena prvenstveno prema izraelskoj vladi, od koje su zatražili promjenu politike, obustavljanje daljnjih vojnih operacija i potpuno uklanjanje prepreka za dostavljanje humanitarne pomoći.
Iako se izjava ponovo širi društvenim mrežama, važno je naglasiti da je objavljena u maju 2025. godine. Nije, dakle, riječ o novoj reakciji iz jula 2026, nego o ranijem zajedničkom stavu evropskih lidera koji je ponovo privukao pažnju javnosti.
NEĆEMO ŠUTJETI PRED ONIM ŠTO SE DOGAĐA
Potpisnici su stanje u Gazi opisali kao humanitarnu katastrofu izazvanu ljudskim djelovanjem. Upozorili su da civilnom stanovništvu prijete glad, bolesti i nastavak stradanja ukoliko pomoć ne bude dostavljena brzo, sigurno i bez ometanja.
Od Izraela su zatražili da omogući Ujedinjenim nacijama, UNRWA-i i drugim humanitarnim organizacijama pristup cijelom području Gaze.
Njihov zahtjev nije se odnosio samo na povećavanje broja kamiona s pomoći. Tražili su potpuno uklanjanje blokade i stvaranje uslova u kojima bi hrana, voda, lijekovi, gorivo i druga neophodna sredstva mogla stići do stanovništva bez političkih i vojnih prepreka.
Poruka sedam država bila je jasna: zaštita civila i poštovanje međunarodnog prava ne mogu zavisiti od toga ko vodi rat, ko je saveznik, a ko protivnik.
PREKID VATRE I OSLOBAĐANJE TALACA
U izjavi se istovremeno pozivaju sve strane da se ozbiljno vrate pregovorima o prekidu vatre i oslobađanju svih talaca koje Hamas još drži.
Lideri su priznali važnu posredničku ulogu Sjedinjenih Američkih Država, Egipta i Katara, ali su upozorili da pregovori moraju biti vođeni hitno i u dobroj vjeri.
Konačno rješenje, prema njihovom stavu, ne može se zasnivati samo na privremenom prekidu borbi. Potrebno je stvaranje uslova za pravedan i održiv mir, zasnovan na postojanju dvije države i pravu palestinskog naroda na samoopredjeljenje.
Potpisnici su osudili i eskalaciju nasilja na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući Istočni Jerusalem, širenje ilegalnih naselja i prisilno raseljavanje Palestinaca. Poručili su da su protjerivanje stanovništva i pokušaji nasilne promjene demografske slike neprihvatljivi.
RIJEČI BEZ PRITISKA NISU DOVOLJNE
Izjava je pokazala da unutar Evrope postoji grupa država spremnih otvorenije kritizirati izraelske vojne operacije i tražiti zaštitu palestinskih civila.
Međutim, sama saopćenja ne zaustavljaju bombardovanje, ne otvaraju granične prijelaze i ne dopremaju hranu gladnim porodicama. Bez političkog i ekonomskog pritiska, snažne riječi lako ostaju samo diplomatski dokument koji će javnost ponovo otkriti godinu kasnije.
Najvažnije pitanje nije koliko je oštra bila izjava sedam lidera, nego šta je nakon nje stvarno učinjeno. Kada države priznaju da se pred njihovim očima događa humanitarna katastrofa, onda više nije dovoljno reći da su zabrinute. Odgovornost počinje upravo u trenutku kada riječi moraju postati konkretne mjere.
Izvor: Vlada Islanda i Vlada Luksemburga