Evropa je posljednjih godina američke energente tretirala kao važan oslonac nakon smanjenja uvoza iz Rusije. Zato je najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o privremenoj zabrani izvoza dizela prema Evropskoj uniji izazvala ozbiljnu zabrinutost u Bruxellesu. U trenutku kada su cijene dizela u pojedinim članicama EU, prema navodima iz dostavljenog materijala, dosegle i 2,5 eura po litru, svako ograničenje isporuka nosilo bi rizik dodatnog poremećaja tržišta.
Za sada je riječ o najavi, a ne o detaljno predstavljenoj mjeri s poznatim rokovima i pravilima. Ipak, sama mogućnost da SAD zatvori ili suzi izvoz dizela prema Evropi otvorila je pitanje koliko je sigurna energetska alternativa na koju se EU sve više oslanjala.
EVROPA TRAŽI SLOBODAN PROTOK GORIVA
Evropska unija američki dizel ne posmatra samo kao robu na tržištu nego i kao dio šireg energetskog partnerstva. Nakon prekida i smanjenja ruskih isporuka, SAD je postao među ključnim dobavljačima energenata za evropsko tržište, dok je EU istovremeno važan i stabilan kupac američkim izvoznicima.
Povjerenik EU za energetiku Dan Jorgensen pozvao je Trumpa da osigura slobodan protok dizela, ocjenjujući da je to u interesu obje strane. U izjavi za Financial Times, na koju se poziva izvorni materijal, Jorgensen je upozorio da bi predstojeća zima za Evropu mogla biti izuzetno teška, čak teža nego 2022. godine.
U Bruxellesu se, prema tim navodima, nadaju da bi američki energetski stručnjaci mogli ukazati na širu sliku: zabrana izvoza ne znači automatski i jeftinije gorivo za američke potrošače. Cijene goriva zavise od globalnog tržišta, preradnih kapaciteta, transporta i ukupnih poremećaja u snabdijevanju, a ne samo od toga koliko se dizela izvozi iz SAD-a.
NI AMERIČKI IZVOZNICI NE BI OSTALI PO STRANI
Potpuna obustava izvoza prema EU ne bi pogodila samo evropske kupce. Američke kompanije koje plasiraju dizel na evropsko tržište ostale bi bez jednog od najvažnijih odredišta za svoju robu. Zbog toga se postavlja pitanje koliko bi snažan otpor takvoj mjeri mogao doći i iz samog američkog energetskog sektora.
Prema dostavljenom materijalu, američki ministar energetike Chris Wright također je doveo u pitanje mogućnost potpunog embarga. Posebno se ukazuje na osjetljivost globalnog tržišta goriva u okolnostima krize na Bliskom istoku. Materijal navodi da su tržišni poremećaji povezani i s američkim napadima na Iran te zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ali te okolnosti ovdje treba posmatrati kao navode iz izvornog teksta.
Izvorni materijal također iznosi procjenu da Trump ovakvim potezom pokušava odgovoriti na nezadovoljstvo birača zbog cijena goriva i inflacije pred izbore za Kongres. Ta politička interpretacija nije predstavljena kao službeno objašnjenje Bijele kuće, pa je treba čitati kao komentar, a ne kao potvrđenu činjenicu.
RIZIK ZA UGLED AMERIKE KAO ENERGETSKOG PARTNERA
Najveći problem za Washington možda ne bi bio samo trenutni rast cijena u Evropi. SAD je godinama jačao poziciju izvoznika nafte, plina i LNG-a, predstavljajući se kao pouzdan partner državama koje su željele smanjiti energetsku zavisnost od Rusije. Mnoge evropske zemlje zato su širile kapacitete za prihvat tečnog prirodnog plina.
Ako bi se izvoz dizela prema EU zaista ograničio, evropske prijestolnice mogle bi to protumačiti kao korištenje energije za politički pritisak. Upravo je takvu praksu Zapad ranije često pripisivao Rusiji. To bi moglo imati posljedice i izvan EU, uključujući projekte američkog plina na Zapadnom Balkanu, gdje je povjerenje investitora jednako važno kao i sama količina dostupnog energenta.
Za Evropu je poruka jasna: energetska sigurnost ne zavisi samo od toga ko može isporučiti gorivo, nego i od toga ko je spreman da te isporuke održi kada tržište postane najnapetije.
Izvor: Jutarnji list