Registracija vozila u BiH mogla bi uskoro izgledati potpuno drugačije
Građane u Bosni i Hercegovini u narednim godinama očekuje moguća velika promjena načina registracije vozila. Umjesto dosadašnje papirne dokumentacije, pečata i odlazaka na šaltere sa više potvrda, planira se sistem u kojem bi se značajan dio podataka provjeravao elektronskim putem.
Predložene izmjene podzakonskih akata proisteklih iz Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima obuhvataju više oblasti, ali bi vlasnicima automobila najvidljivija bila promjena dokumenta o registraciji.
Umjesto papirne saobraćajne dozvole koja se ovjerava prilikom produženja registracije, predviđena je trajna polikarbonatna kartica. Nosila bi naziv Potvrda o registriranju vozila, bila bi približnih dimenzija lične karte i vozačke dozvole, a njenu izradu trebala bi preuzeti IDDEEA.
Najvažnije je to što se na kartici ne bi mijenjali podaci nakon svake registracije. Produženje registracije bilo bi evidentirano u elektronskom sistemu, dok bi se nova kartica izdavala, prema sadašnjem prijedlogu, tek prilikom promjene vlasnika.
Kraj godišnjeg pečatiranja
Za vozače bi to značilo da bi mogla nestati jedna od uobičajenih obaveza prilikom produženja registracije, odnosno ponovno ovjeravanje papirne saobraćajne dozvole.
Planirana kartica trebala bi imati niz sigurnosnih elemenata. Među njima su čip za elektronsko očitavanje, beskontaktna funkcija, hologram sa državnim simbolima, UV zaštita, mikrotekst, taktilni elementi i laserska gravura. Na poleđini bi se nalazio i QR kod, koji bi trebao omogućiti dodatnu provjeru autentičnosti dokumenta i pristup relevantnim podacima.
Predviđeno je i ukidanje vlasničke knjižice. Kao dokaz vlasništva koristila bi se posebna potvrda koju izdaje nadležni MUP.
Još jedna važna promjena odnosila bi se na dokumente koje građani danas moraju fizički dostavljati. Dokaz o obavljenom tehničkom pregledu i polisa osiguranja, prema predloženom modelu, više ne bi morali biti dostavljani u papirnom obliku. Nadležni organi podatke bi provjeravali kroz povezane elektronske evidencije.
To bi moglo značajno smanjiti broj dokumenata koje građanin nosi na šalter, ali stvarna korist zavisit će od toga koliko će efikasno različite institucije biti povezane i koliko će sistem biti pouzdan u svakodnevnoj upotrebi.
Nove naljepnice i javna provjera službenih vozila
Promjene bi mogle zahvatiti i registracijske naljepnice. Njihova cijena, prema trenutno predstavljenom modelu, ostala bi pet KM, ali bi se razlikovale prema tome ko je vlasnik vozila.
Za vozila fizičkih lica i privatnih kompanija predviđena je plava naljepnica, dok bi službena vozila koja se finansiraju iz budžeta koristila crvenu.
Posebno je zanimljiva mogućnost provjere službenih vozila putem QR koda. Građani bi, prema predloženom rješenju, mogli dobiti informaciju kojoj instituciji pripada određeno vozilo i kojem nivou vlasti ta institucija pripada.
Naljepnice bi trebale sadržavati i RFID čip. Njegova namjena, prema najavljenom konceptu, mogla bi biti proširena na buduće elektronske usluge poput automatskog evidentiranja i naplate putarine ili parkinga.
Šta ovo znači za građane
Ako predložene izmjene budu usvojene i provedene prema sadašnjem planu, novi sistem registracijskih kartica i naljepnica trebao bi početi da se primjenjuje 1. januara 2028. godine.
Najveća promjena ne bi bila samo u izgledu dokumenata, nego u načinu funkcionisanja cijelog sistema. Ideja je da građanin sve manje bude prenosilac papira između institucija, a da potrebne podatke institucije provjeravaju međusobno kroz elektronske evidencije.
Ipak, do početka primjene ima dovoljno vremena da se predložena rješenja mijenjaju, dopunjavaju ili drugačije regulišu. Zato ove najave trenutno treba posmatrati kao planirani model, a ne kao konačna pravila koja će već sutra važiti za sve vozače.
Komentar
Ako se sistem provede kako je zamišljeno, registracija vozila mogla bi postati jednostavnija i sa manje administracije za građane. Pravi test, međutim, neće biti izgled nove kartice, nego funkcionisanje elektronskih evidencija u praksi. Manje papira ima smisla samo ako iza njega stoji sistem koji radi brzo, pouzdano i bez dodatnog opterećivanja građana.
Izvor: Nezavisne