Ruski vojni diplomata u Srbiji pod lupom: Tragovi vode do GRU-a i ranijeg špijunskog skandala
Dolazak ruskog diplomate Aleksandra Aleksandroviča Krasija na novu funkciju u Srbiji otvara pitanja o tome koliko se obavještajne aktivnosti Moskve oslanjaju na diplomatska predstavništva u regionu. Istraživanje ruske istraživačke jedinice Systema, koja djeluje u okviru Radija Slobodna Evropa, ukazuje na moguće veze ovog oficira s ruskom vojnom obavještajnom službom GRU.
Krasij se našao u centru pažnje nakon što su mediji 2021. godine objavili da je protjeran iz Bugarske u jeku istrage o nizu eksplozija u vojnim skladištima. Danas se njegovo ime nalazi na diplomatskoj listi Srbije, gdje je ove godine evidentiran kao pomoćnik vojnog atašea.
Iako dostupni podaci otvaraju ozbiljna pitanja, važno je naglasiti da navodi o njegovim obavještajnim vezama nisu isto što i javno potvrđena pripadnost konkretnoj operaciji. Ipak, okolnosti njegovog ranijeg odlaska iz Bugarske i kasnijeg angažmana u Srbiji zaslužuju pažnju.
Bugarska, eksplozije i sumnje na rusku sabotažu
Krasijev odlazak iz Bugarske krajem aprila 2021. dogodio se u vrijeme kada su tamošnje vlasti istraživale seriju eksplozija u vojnim skladištima. Istražitelji su razmatrali mogućnost da su incidenti povezani s trovanjem trgovca oružjem Emilijana Gebreva 2015. godine, kao i sa sabotažom u češkom skladištu Vrbjetice 2014. godine. Češke vlasti za taj slučaj optužuju pripadnike ruske vojne obavještajne službe GRU.
Bugarske vlasti tada nisu javno objavile identitet protjeranog diplomate. Međutim, pojedini bugarski mediji i televizija u Sofiji naveli su da je riječ o pukovniku Krasiju, koji je obavljao dužnost pomoćnika vojnog atašea i morao napustiti zemlju početkom maja 2021. godine.
Moskva je negirala umiješanost u incidente u Bugarskoj. Ni bugarsko Ministarstvo vanjskih poslova ni tužilaštvo nisu odgovorili na pitanja istraživača koji su se bavili ovim slučajem.
Zbog toga je potrebno razdvojiti dvije stvari. Postoje medijski izvještaji o Krasijevom protjerivanju u vrijeme istrage o eksplozijama, ali to samo po sebi ne dokazuje da je lično učestvovao u sabotažama. Ono što njegov slučaj čini značajnim jeste širi kontekst sumnji u djelovanje ruskih obavještajnih struktura u Evropi.
Podaci iz Rusije i tragovi koji vode do vojnih institucija
Prema istraživanju Systeme, podaci iz ruskih baza otkrivaju obrasce koji bi mogli ukazivati na Krasijeve veze s vojnim i obavještajnim strukturama. Analiza adresa koje je prijavljivao pokazuje da je kao mjesto boravka često navodio sjedište Kombinirane akademije kopnene vojske u Moskvi.
Posebnu pažnju privlače evidencije iz 2020. godine, kada je tokom pandemije koronavirusa u prijavama kretanja koristio adresu objekta u kojem borave polaznici Vojno diplomatske akademije, ustanove poznate pod nazivom Konzervatorij. Prema navodima istraživanja, riječ je o instituciji koja obrazuje operativce GRU-a.
Podaci također ukazuju na to da je Krasij ranije proveo dvije godine u zatvorenom vojnom gradu Gorni, u Zabajkalskom kraju. Istraživači navode da se taj podatak uklapa u obrasce zabilježene kod drugih oficira povezanih s ruskim vojnim strukturama.
Nakon odlaska iz Bugarske Krasij je boravio u Srbiji, gdje je fotografisan na događaju Univerziteta odbrane. Na snimcima se pojavljuje u vojnoj uniformi s oznakom prezimena. Tokom 2026. godine zabilježen je i na polaganju vijenaca te u povorci Besmrtnog puka.
Njegovo prisustvo na ovim događajima samo po sebi nije dokaz obavještajnog djelovanja. Međutim, kada se posmatra zajedno s podacima o njegovom ranijem službovanju i boravku u Bugarskoj, ono doprinosi slici koja zahtijeva ozbiljniju pažnju nadležnih institucija.
Srbija kao novo odredište ruskih diplomata
Krasijev slučaj nije izolovan. Nakon ruske invazije na Ukrajinu veliki broj ruskih diplomata protjeran je iz zapadnih zemalja, a dio njih kasnije je nastavio diplomatski angažman u drugim državama, među kojima je i Srbija.
Među imenima koja se spominju nalazi se i Aleksej Ivanenko, koji je na diplomatsku listu Srbije uvršten nakon što je 2022. godine protjeran iz Hrvatske. Prema dostupnim podacima, Ivanenko se dovodi u vezu s jedinicom ruske Federalne službe bezbjednosti koja se bavi sajber napadima. On se i dalje nalazi na spisku srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova.
Bivši diplomata Nikola Lunić upozorava da dolazak ruskih zvaničnika koji su prethodno protjerani iz članica Evropske unije može podstaći sumnje da Srbija postaje važno uporište ruskih obavještajnih aktivnosti.
Brojke pokazuju da je rusko diplomatsko prisustvo u Srbiji poraslo. Prema zvaničnim podacima navedenim u istraživanju, diplomatska lista iz septembra 2026. godine obuhvata 79 ruskih diplomata, dok ih je 2023. bilo 62.
Sam rast broja diplomata ne dokazuje postojanje obavještajne mreže, ali u kombinaciji s pojedinačnim slučajevima poput Krasijevog otvara pitanje koliko se pažljivo provjeravaju pozadine stranih predstavnika i kakav je odgovor institucija na bezbjednosne rizike.
Komentar
Slučaj Aleksandra Krasija pokazuje koliko je teško povući granicu između legalnog diplomatskog rada i mogućeg prikrivenog obavještajnog djelovanja. Dostupni podaci nisu dovoljni da bi se iznosile konačne optužbe, ali jesu razlog da se postave konkretna pitanja. Ako je Srbija postala odredište ruskih diplomata koji su ranije morali napustiti druge evropske zemlje, javnost ima pravo znati kako nadležne službe procjenjuju njihove aktivnosti i eventualne rizike. U vremenu pojačanih bezbjednosnih napetosti, transparentnost institucija važna je koliko i oprez u iznošenju optužbi.
Izvor: Radio Slobodna Evropa