Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u julu dostigla je 1.732 KM, što predstavlja rast od 1,5 posto u odnosu na juni. Na godišnjem nivou, prosječna primanja bila su veća za 8,1 posto.
Plate rastu, ali razlike među sektorima ostaju ogromne
Podaci pokazuju da prosjek značajno zavisi od djelatnosti u kojoj je zaposlenik angažovan. Najviše prosječne neto plate u julu imali su zaposleni u sektoru informacija i komunikacija, sa 2.294 KM. Slijede zdravstvena i socijalna zaštita sa 2.265 KM, dok su u finansijama i osiguranju prosječna primanja iznosila 2.263 KM.
Na drugoj strani skale nalaze se djelatnosti u kojima su primanja osjetno niža. U smještaju, pripremi i usluživanju hrane prosječna plata bila je 1.180 KM. U građevinarstvu je iznosila 1.334 KM, u trgovini 1.381 KM, a u prerađivačkoj industriji 1.414 KM.
Ovakav raspon pokazuje da rast prosječne plate na nivou cijele zemlje ne znači jednako poboljšanje položaja zaposlenih u svim djelatnostima. Prosjek od 1.732 KM objedinjuje vrlo različita primanja i zato sam po sebi ne daje potpunu sliku o tome koliko zarađuje tipičan zaposleni.
Bruto plata raste, ali realni efekti su važniji
Prosječna bruto plata u julu iznosila je 2.694 KM, što je za 1,5 posto više nego mjesec ranije. Na godišnjem nivou nominalni rast bruto plate iznosio je 8,4 posto.
Međutim, važan je i podatak o realnom rastu. U odnosu na isti mjesec prošle godine, realna bruto plata bila je veća za 4,6 posto, dok je u odnosu na juni realno povećanje iznosilo 1,9 posto.
To znači da dio nominalnog rasta plata treba posmatrati kroz promjene cijena. Za zaposlene je na kraju važnije koliko se povećala stvarna kupovna moć nego koliko je plata porasla samo na papiru.
Šta brojke govore o tržištu rada
Julijski podaci potvrđuju nastavak rasta prosječnih primanja, ali istovremeno ukazuju na snažnu neujednačenost između pojedinih grana. Razlika između sektora sa najvišim i najnižim prosjekom iznosi više od 1.100 KM, što dovoljno govori o tome koliko prosječna plata može prikriti različite položaje zaposlenih.
Rast na godišnjem nivou je značajan, ali njegov stvarni značaj zavisi od troškova života, strukture zaposlenosti i toga u kojim sektorima plate najbrže rastu. Bez dodatnih podataka o raspodjeli plata ne može se zaključiti da većina zaposlenih prima upravo iznos blizu državnog prosjeka.
Komentar
Brojka od 1.732 KM zvuči ohrabrujuće, posebno kada se posmatra godišnji rast od 8,1 posto. Ipak, prava slika standarda građana nalazi se ispod prosjeka. Velike razlike među djelatnostima pokazuju da rast plata nije ravnomjerno raspoređen. Zato će za većinu zaposlenih važnije pitanje od samog prosjeka biti da li njihov lični prihod raste brže od troškova života.
Izvor: Agencija za statistiku BiH