Kako prenosi Dnevno.hr, u Njemačkoj bi mogla biti ukinuta povlaštena pravila za takozvane mini poslove, preko kojih radnici trenutno mogu zaraditi do 603 eura mjesečno. Promjena bi pogodila milione ljudi, uključujući brojne radnike s Balkana koji dodatnim poslom krpe kućni budžet.
Naslov da se „ukida posao koji su Hrvati obožavali“ ipak zvuči dramatičnije od onoga što se zaista događa. Njemačka zasad ne ukida poslove čišćenja, rada u ugostiteljstvu, dostave ili pomoći nekoliko sati sedmično. Predloženo je ukidanje posebnog statusa mini poslova, odnosno njihovo potpunije uključivanje u poreski i penzioni sistem.
Drugim riječima, posao bi ostao, ali bi država mogla uzeti veći dio kolača.
NIJE TO BILA LAKA ZARADA, NEGO DRUGA SMJENA
Mini posao često se predstavlja kao jednostavan način da se zaradi nekoliko stotina eura. Međutim, većina ljudi taj novac ne zaradi sjedeći u fotelji. Rade navečer, vikendom, čiste kancelarije, peru suđe, slažu robu ili obavljaju fizičke poslove nakon što su već završili redovnu smjenu.
Zbog toga izraz „laka zarada“ nije baš pošten. Kada čovjek nakon osam sati rada ode odraditi još nekoliko sati kako bi mogao platiti stanarinu, grijanje ili hranu, to nije luksuz. To je znak da mu jedna plata više nije dovoljna.
Od 1. januara 2026. granica zarade za mini posao iznosi 603 eura mjesečno, odnosno 7.236 eura godišnje. Taj sistem i dalje normalno postoji. Komisija za reformu penzionog sistema predložila je da se ukine mogućnost oslobađanja od određenih doprinosa i poseban poreski i socijalni tretman mini poslova. To je preporuka, a ne usvojeni zakon.
DRŽAVA MISLI NA PENZIJU, RADNIK NA RAČUNE
Zagovornici reforme tvrde da sadašnji sistem radnike dugoročno ostavlja s malim penzijama. Njihova računica glasi: bolje je danas uplaćivati doprinose nego sutra otkriti da od mini posla gotovo ništa nije ostalo za starost.
To na papiru zvuči razumno. Problem je što radnik ne živi od papira, nego od iznosa koji mu svakog mjeseca ostane na računu. Nekome je važnija penzija za dvadeset godina, ali nekome upravo tih nekoliko desetaka ili stotina eura danas odlučuje hoće li platiti kiriju.
Njemačka je, dakle, pronašla klasično državno rješenje: građanin radi dva posla jer mu jedan nije dovoljan, a država mu objašnjava da će mu od drugog uzeti više kako bi mu jednog dana bilo bolje.
Reforma može donijeti veću sigurnost u starosti, ali može i smanjiti privlačnost dodatnog rada te otežati poslovanje restoranima, hotelima i firmama za čišćenje. Zato nije pošteno unaprijed tvrditi da je mini poslovima došao kraj.
Napomena: Mini poslovi u Njemačkoj nisu ukinuti. Riječ je o prijedlogu komisije predstavljenom u junu 2026. godine, o kojem tek trebaju odlučivati vlada i zakonodavci.
Izvori: Dnevno.hr, Savezno ministarstvo rada i socijalnih pitanja Njemačke, Savezna vlada Njemačke, Minijob-Zentrale.