Bijeli fosfor iznad kuća nije prizor koji bi iko trebao olako shvatiti. Kako prenosi Human Rights Watch, ta je organizacija utvrdila da su 3. marta 2026. najmanje dvije topničke granate s bijelim fosforom eksplodirale u zraku iznad stambenog područja u Yohmoru na jugu Libanona. HRW je provjerio i geolocirao osam fotografija, na kojima se vide detonacije iznad naselja, kao i pripadnici civilne zaštite koji gase požare na kućama i automobilu.
Šta se dogodilo u Yohmoru
Prema nalazima Human Rights Watcha, riječ je o upotrebi bijelog fosfora u naseljenom području. Ova tvar reagira s kisikom i može izazvati požare te teške opekline, a dim i produkti izgaranja mogu dodatno ugroziti ljude koji se nađu u blizini.
Važno je, međutim, razlikovati ono što je potvrđeno od onoga što još nije utvrđeno. HRW navodi da nije uspio potvrditi jesu li ljudi bili prisutni u neposrednom području u trenutku upotrebe fosfora niti je utvrdio da je upravo ta upotreba prouzročila ljudske žrtve. Organizacija je, s druge strane, povezala viđene detonacije s požarima na stambenim objektima.
Problem nije samo u oružju, nego i u mjestu njegove upotrebe
Bijeli fosfor nije jednostavno oružje koje je međunarodnim pravom u potpunosti zabranjeno. Može imati različite vojne namjene, uključujući stvaranje dimne zavjese. Ali način na koji se koristi može biti presudan iz perspektive međunarodnog humanitarnog prava.
Upravo tu Human Rights Watch vidi ozbiljan problem. Organizacija smatra da zračne detonacije bijelog fosfora iznad naseljenih područja predstavljaju neselektivnu upotrebu i da nisu u skladu s obavezom zaštite civila.
Dodatni problem je pravna praznina
Ono što ovaj slučaj čini još složenijim jeste činjenica da postojeće međunarodno pravo o zapaljivom oružju ne obuhvata jasno sve vrste streljiva s bijelim fosforom. HRW je u novijoj analizi upozorio da Protokol III Konvencije o određenom konvencionalnom oružju ima praznine upravo zato što se njegova definicija zapaljivog oružja uglavnom veže za oružje čija je osnovna namjena izazivanje požara i opeklina.
Komentar
Kad se vojna operacija vodi u blizini kuća, civila i infrastrukture, pitanje granica dopuštenog ne može biti sporedna tema. Bez obzira na to ko je u sukobu i kako opravdava svoje vojne poteze, posljedice po civile moraju ostati u središtu pažnje.
Slučaj Yohmora zato nije samo pitanje jedne detonacije ili jednog oružja. On ponovo otvara raspravu o tome jesu li postojeća pravila dovoljno jasna i učinkovita kada se oružje s teškim zapaljivim posljedicama koristi u naseljenim područjima. To je pitanje o kojem će, prije ili kasnije, morati ozbiljno raspravljati države koje oblikuju međunarodna pravila ratovanja.
Izvor: Human Rights Watch