Cijene hrane na svjetskom tržištu ponovo rastu, a posljednji podaci pokazuju da bi taj trend mogao postati važan i za potrošače u Bosni i Hercegovini. FAO-ov indeks cijena hrane u septembru je dostigao 136 bodova, što je 1,5 posto više nego mjesec ranije i 5,8 posto više nego u septembru prošle godine.
Najveći pritisak dolazi od šećera i žitarica
Septembarski rast posebno je izražen kod šećera. Njegova cijena povećana je 6,1 posto, čime je dostignut najviši nivo u posljednjih 18 mjeseci.
Ništa manje važan nije ni rast cijena žitarica, čiji je FAO-ov indeks u septembru povećan za 5,1 posto. Na tržište pšenice i drugih žitarica utiču problemi u transportu preko Crnog mora, vremenske prilike i očekivanja vezana za buduću proizvodnju.
Biljna ulja takođe su poskupjela, ali znatno blaže, za 0,9 posto. Istovremeno, cijene mesa pale su 1,1 posto, dok su mliječni proizvodi ostali gotovo nepromijenjeni.
Zašto bi ovo moglo biti važno za BiH
Rast svjetskih cijena ne znači automatski da će građani BiH već narednih sedmica plaćati skuplju hranu. Put od međunarodnog tržišta do police u prodavnici uključuje niz drugih troškova.
Na konačnu cijenu utiču transport, energenti, prerada, marže, postojeće zalihe, ali i ugovori koje su uvoznici ranije zaključili. Zbog toga se promjene na svjetskom tržištu mogu u domaćim trgovinama pojaviti s odgodom, a njihov intenzitet ne mora biti isti.
Ipak, ako se skuplje žitarice, šećer i biljna ulja zadrže na višim nivoima duže vrijeme, pritisak na proizvođače i prerađivače mogao bi postati izraženiji. To bi, pod određenim okolnostima, moglo otvoriti prostor za nova poskupljenja pojedinih proizvoda u BiH.
Ponuda žitarica zasad nije razlog za paniku
Uprkos rastu cijena, globalna situacija sa zalihama i proizvodnjom žitarica zasad nije predstavljena kao alarmantna. FAO za 2026. godinu očekuje svjetsku proizvodnju od oko 2,98 milijardi tona, što bi bio drugi najveći rezultat do sada.
Veći rizik trenutno predstavljaju poremećaji koji mogu uticati na dostupnost i troškove pojedinih proizvoda. Problemi u transportu, vremenske neprilike i energetski troškovi mogu dodatno zakomplikovati situaciju ako se nastave tokom narednih mjeseci.
Komentar
Za potrošače u BiH najvažnije je da ne treba očekivati automatsko i trenutno preslikavanje svjetskih cijena na domaće police. Međutim, dugotrajan rast ključnih sirovina teško je potpuno ignorisati. Ako se pritisci na tržištu nastave, dio troškova bi se s vremenom mogao preliti i na krajnje proizvode.
Zato će naredni mjeseci biti važniji od jednog septembarskog podatka. Ako se rast cijena nastavi, pitanje više neće biti samo koliko košta sirovina na svjetskom tržištu, već koliko će taj pritisak na kraju platiti potrošač.
Izvor: CH