Hrvatska smanjuje zapošljavanje stranaca, ali radnici iz BiH i dalje su prvi izbor
Hrvatsko tržište rada ulazi u period promjena koje bi mogle uticati i na hiljade radnika iz Bosne i Hercegovine. Iako građani BiH i dalje prednjače po broju izdatih dozvola za boravak i rad, najnoviji podaci pokazuju da je njihov broj osjetno manji nego prošle godine. To otvara pitanje da li Hrvatska mijenja dosadašnji model zapošljavanja stranih radnika ili se tržište rada postepeno prilagođava novim potrebama poslodavaca.
Od januara do kraja septembra 2026. godine državljanima BiH izdato je 22.565 dozvola za boravak i rad, što je za 3.198 manje nego u istom periodu prošle godine. Pad od 12,4 posto nije zanemariv, posebno ako se ima u vidu da su radnici iz Bosne i Hercegovine godinama važan dio radne snage u susjednoj Hrvatskoj.
Ipak, smanjenje broja dozvola ne znači automatski da je potražnja za radnicima iz BiH nestala. Hrvatska ih i dalje izdaje više nego državljanima bilo koje druge pojedinačne zemlje. Srbija je na drugom mjestu sa 19.886 dozvola, dok su Filipini na trećem sa 18.712.
Ovi podaci pokazuju da radnici iz regiona zadržavaju važnu poziciju na hrvatskom tržištu rada, ali i da se struktura stranih zaposlenika mijenja.
Manje novih zapošljavanja, ali više produženih dozvola
Ukupan broj dozvola za boravak i rad stranih državljana u Hrvatskoj tokom prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 124.023. U istom periodu prošle godine izdato ih je 136.194, što znači da je zabilježen pad od 8,9 posto.
Posebno je značajno smanjenje broja dozvola za novo zapošljavanje. Ove godine izdato je 48.847 takvih dozvola, čak 19.740 manje nego prošle godine. Istovremeno, broj produženih dozvola povećan je sa 48.656 na 49.805.
Takav odnos pokazuje da se, uz manje novog zapošljavanja, povećava broj radnika kojima se nastavlja odobreni boravak i rad. To može ukazivati na veću potrebu poslodavaca da zadrže dio postojeće radne snage, ali sami podaci nisu dovoljni da bi se sa sigurnošću utvrdili razlozi ovih promjena.
Za radnike iz BiH to je važna razlika. Pad broja novih dozvola ne mora značiti da će svi koji već rade u Hrvatskoj imati manje mogućnosti. Ipak, oni koji tek planiraju odlazak trebali bi računati na to da obim zapošljavanja više nije isti kao prethodne godine.
Sezonski poslovi rastu, a mijenja se i porijeklo radnika
Dok broj dozvola za novo zapošljavanje opada, sezonski rad bilježi suprotan trend. Tokom prvih devet mjeseci 2026. izdato je 25.371 dozvola za sezonske radnike, u odnosu na 18.951 u istom periodu prošle godine. To je povećanje od 33,9 posto.
Najveći broj dozvola i dalje se odnosi na turizam i ugostiteljstvo, gdje ih je izdato 48.156. Građevinarstvo je na drugom mjestu sa 32.701 dozvolom, a slijedi industrija sa 15.121.
Ipak, građevinski sektor bilježi pad od 7.423 dozvole u odnosu na prošlu godinu, dok je u turizmu i ugostiteljstvu broj povećan za 2.346. To pokazuje da se promjene ne odvijaju jednako u svim djelatnostima. Dok se u pojedinim sektorima smanjuje potreba za novim radnicima, sezonski poslovi i dalje imaju značajnu ulogu.
Promjene su vidljive i među zemljama porijekla radnika. Broj dozvola za državljane Filipina povećan je sa 12.809 na 18.712. Nasuprot tome, broj dozvola za državljane Nepala smanjen je sa 24.948 na 17.386, a za državljane Indije sa 12.274 na 7.734.
Ovakva kretanja ukazuju na promjenjivu strukturu radne snage koju Hrvatska angažuje iz inostranstva. Međutim, bez dodatnih podataka nije moguće zaključiti da li su promjene posljedica drugačijih potreba poslodavaca, dostupnosti radnika, troškova zapošljavanja ili drugih faktora.
Šta ove brojke znače za radnike iz BiH
Za Bosnu i Hercegovinu hrvatsko tržište rada ostaje važno, ali najnoviji podaci pokazuju da se na raniji obim zapošljavanja ne treba računati kao na nešto što se podrazumijeva. Hrvatska i dalje ima potrebu za stranom radnom snagom, ali se ukupan broj izdatih dozvola smanjuje, dok se potrebe razlikuju od sektora do sektora.
Radnicima iz BiH posebno je važno da prate ponudu poslova i uslove koje poslodavci nude, umjesto da odluku o odlasku zasnivaju samo na ranijim iskustvima ili informacijama da u Hrvatskoj nedostaje radnika. Poslodavcima će, s druge strane, biti važno da pronađu ravnotežu između troškova, dostupnosti zaposlenih i zadržavanja radnika koji već imaju iskustvo.
Kratak komentar
Pad broja radnih dozvola ne znači da se vrata Hrvatske zatvaraju radnicima iz BiH, ali jeste signal da tržište više nije u istoj fazi kao ranije. Najvažnije pitanje nije samo koliko se dozvola izdaje, nego gdje radnika nedostaje, kakvi se poslovi nude i pod kojim uslovima. Za radnike iz BiH to znači da će informisanost, iskustvo i pažljiv izbor poslodavca biti sve važniji pri odluci o odlasku na rad u Hrvatsku.
Izvor: Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske