Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine ponovo je otvorilo jedno od ključnih i najosjetljivijih pitanja budućnosti države: može li Bosna i Hercegovina postati funkcionalnija ukidanjem sadašnjeg entitetskog uređenja i prelaskom na federalni model zasnovan na kantonima?
Podrška prijedlogu Günthera Fehlingera, predsjednika Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a, za HNV nije samo reakcija na aktuelnu političku inicijativu. Iz ove organizacije podsjećaju da su sličan koncept zagovarali još 1994. godine, u vrijeme kada je Bosna i Hercegovina prolazila kroz rat i duboku političku podjelu.
Deset kantona umjesto dva entiteta
Suština prijedloga koji HNV podržava jeste jednostavna: Bosna i Hercegovina bi ostala jedinstvena država, ali bi bila organizirana kao moderna evropska federacija sastavljena od deset kantona. Time bi sadašnji entiteti izgubili svoju ulogu, dok bi kantoni dobili široku autonomiju.
HNV smatra da bi takav model mogao riješiti nekoliko problema koji decenijama opterećuju državu. Prije svega, nestala bi institucionalna mogućnost blokada koje proizlaze iz komplikovanog daytonskog sistema, ali i politički prostor za stalne prijetnje secesijom i novim teritorijalnim podjelama.
Ideja počiva na principu da decentralizacija ne mora značiti slabljenje države. Naprotiv, prema ovom konceptu, lokalne i regionalne zajednice imale bi široka ovlaštenja, dok bi država istovremeno bila politički i teritorijalno jedinstvena.
Povratak ideji iz 1994. godine
HNV posebno naglašava da federalizacija cijele Bosne i Hercegovine nije nova politička ideja. Organizacija podsjeća na prijedlog usvojen na Općem saboru Hrvata BiH početkom 1994. godine, smatrajući da je tadašnji koncept djelimično prepoznat i kroz kasniji Washingtonski sporazum.
Prema njihovom tumačenju, tadašnja ideja pokazala je da je moguće tražiti politički model koji istovremeno čuva jedinstvo države i omogućava široku autonomiju njenih unutrašnjih jedinica.
Današnji prijedlog, međutim, predviđa manji broj federalnih jedinica, što HNV vidi kao racionalnije rješenje u državi koja već ima izuzetno složen i skup administrativni aparat.
Problem nije samo u broju institucija
Najvažniji dio ove rasprave možda nije pitanje hoće li BiH imati entitete, kantone ili neki treći model. Suštinski problem je funkcionalnost vlasti.
Bosna i Hercegovina danas ima sistem u kojem je građanima često teško utvrditi ko je odgovoran za konkretan problem. Nadležnosti su podijeljene između države, entiteta, kantona i lokalnih zajednica, a takva struktura nerijetko omogućava političarima da odgovornost prebace na neku drugu instituciju.
Upravo u tome HNV vidi jednu od najvećih slabosti sadašnjeg sistema. Kada svi imaju dio nadležnosti, često se događa da niko nema potpunu odgovornost.
Prijedlog federalizacije zasnovane na kantonima zato bi trebalo posmatrati prije svega kao pokušaj da se odgovornost vlasti učini jasnijom. Pitanje je, međutim, da li bi političke snage u BiH ikada mogle postići dogovor o tako dubokoj promjeni ustavnog sistema.
Daytonska struktura nastala je kao kompromis koji je zaustavio rat, ali pitanje njene dugoročne funkcionalnosti prisutno je gotovo od samog potpisivanja sporazuma. Svaka ozbiljna reforma zato mora imati mnogo širu podršku od pojedinačnih političkih inicijativa.
Komentar
HNV je podrškom ovom prijedlogu ponovo vratio u javnost ideju koja se godinama nalazi na margini političkih rasprava. Ukidanje entiteta i federalizacija cijele države predstavljali bi jednu od najradikalnijih promjena ustavnog poretka BiH od Daytona do danas.
Takav model mogao bi donijeti jednostavniju organizaciju države i smanjiti prostor za blokade, ali samo pod uslovom da nova administrativna struktura zaista bude racionalnija od postojeće. U suprotnom, BiH bi mogla samo zamijeniti jedan komplikovan sistem drugim.
Pravo pitanje zato nije samo kako podijeliti Bosnu i Hercegovinu iznutra, nego kako stvoriti državu u kojoj građani jasno znaju ko donosi odluke, ko odgovara za njihove posljedice i kome se mogu obratiti kada sistem ne funkcioniše.
Izvor: regionalni medi