Slovenija na referendumu podržala ograničavanje prava glasa stranaca, posljedice bi mogli osjetiti i građani BiH
Rezultati četiri referendumska izjašnjavanja u Sloveniji otvorili su važna pitanja o položaju stranih državljana, socijalnoj politici i odnosu građana prema institucijama. Posebnu pažnju izazvao je prijedlog da se pravo glasa na lokalnim izborima ograniči na slovenske državljane i građane drugih članica Evropske unije, što bi obuhvatilo i državljane Bosne i Hercegovine koji žive u Sloveniji, a nemaju slovensko državljanstvo.
Prema preliminarnim rezultatima, 55,47 posto birača podržalo je takvo ograničenje, dok se 44,53 posto izjasnilo protiv. Ipak, važno je naglasiti da je riječ o savjetodavnom referendumu. To znači da rezultat pokazuje političku volju birača, ali sam po sebi ne mijenja zakon niti automatski ukida postojeća prava.
Šta odluka znači za građane BiH
Za brojne državljane Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Sloveniji ovo pitanje ima posebnu težinu. Slovenija je jedna od zemalja u kojoj građani BiH imaju značajnu prisutnost, a njihov svakodnevni život povezan je s lokalnim zajednicama u kojima rade, školuju djecu i koriste javne usluge.
Dosadašnja mogućnost učešća stranaca na lokalnim izborima omogućavala je određenim kategorijama stanovnika da učestvuju u odlučivanju o pitanjima koja neposredno utiču na njihovu sredinu. Predloženo ograničenje ide u pravcu užeg definisanja političkih prava prema državljanstvu.
Međutim, rezultat referenduma ne treba tumačiti kao da su građani BiH već ostali bez prava glasa. Budući da je izjašnjavanje bilo savjetodavno, za eventualnu promjenu potrebni su odgovarajući pravni i zakonodavni koraci. Tek nakon njih bit će moguće precizno utvrditi kako bi se nova pravila primjenjivala i na koje kategorije stranih državljana.
Politička poruka birača ipak je jasna. Većina učesnika glasanja podržala je ideju da lokalno biračko pravo bude povezano sa slovenskim ili državljanstvom neke druge članice Evropske unije. To otvara pitanje koliko će političke institucije slijediti iskazanu volju birača i na koji način će urediti položaj dugogodišnjih stanovnika koji nemaju državljanstvo EU.
Socijalna pomoć i javni servis podijelili birače
Drugi važan signal referenduma odnosi se na socijalnu politiku. Oko 61 posto birača podržalo je prijedlog prema kojem bi radno sposobne osobe bez objektivnih prepreka za zaposlenje morale obavljati društveno koristan rad kako bi ostvarile pravo na novčanu socijalnu pomoć, pod propisanim uslovima.
Ovakav rezultat pokazuje da među biračima postoji snažna podrška povezivanju socijalnih davanja s aktivnim uključivanjem korisnika u rad i društvene aktivnosti. Zagovornici takvog pristupa mogu ga posmatrati kao način podsticanja zapošljavanja i odgovornijeg korištenja javnog novca. S druge strane, ključno će biti kako će se eventualna pravila provoditi i hoće li dovoljno uvažavati individualne okolnosti korisnika.
Mnogo neizvjesniji bio je rezultat izjašnjavanja o ukidanju obaveznog RTV doprinosa kojim se finansira Radiotelevizija Slovenija. Prema preliminarnim podacima, razlika između protivnika i zagovornika ukidanja iznosila je svega 692 glasa. Takav rezultat ukazuje na izrazitu podijeljenost javnosti kada je riječ o finansiranju javnog servisa.
Konačan ishod tog izjašnjavanja zavisi od prebrojavanja preostalih glasova, uključujući one pristigle poštom iz Slovenije i inostranstva. Zbog male razlike, prerano je donositi konačne zaključke o stavu birača.
Odbijanje zakona o parlamentarnoj istrazi pokazalo je još jednu dimenziju glasanja. Na obavezujućem referendumu 51,06 posto birača izjasnilo se protiv izmjena zakona, čime je prema objavljenim podacima premašen i zakonski prag potreban za odbacivanje. Taj rezultat ima drugačiju pravnu težinu od savjetodavnih referenduma jer se odnosi na konkretan zakonodavni akt.
Referendumi kao upozorenje političkim institucijama
Visoka izlaznost, koja je prema navedenim podacima premašila 54 posto, pokazuje da su pitanja o kojima se glasalo mobilizirala značajan dio biračkog tijela. Ipak, četiri različita rezultata ne mogu se svesti na jednu političku poruku. Birači su istovremeno podržali strožiji pristup socijalnoj pomoći i ograničavanju lokalnog biračkog prava stranaca, odbacili izmjene zakona o parlamentarnoj istrazi i ostali gotovo potpuno podijeljeni oko finansiranja javnog servisa.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važan daljnji razvoj događaja u vezi s pravima njenih državljana u Sloveniji. Eventualne zakonske promjene mogle bi uticati na njihovo učešće u lokalnom političkom životu, ali konkretne posljedice ne treba proglašavati prije nego što budu poznati pravni koraci i konačna pravila.
Komentar
Ovi rezultati pokazuju da pitanje integracije stranih državljana nije samo administrativna tema nego i političko pitanje koje može uticati na svakodnevni život ljudi. Za građane BiH koji su godinama dio slovenskih zajednica važno je da se svaka promjena razmatra transparentno i da se jasno objasni šta ona donosi. Referendumska podrška nekom prijedlogu jeste važan politički signal, ali nije isto što i završena zakonska procedura. Upravo zato će naredni potezi slovenskih institucija biti važniji od samog procenta podrške.
Izvor: BCC