Hoće li građani BiH novu zimu dočekati sa još skupljom hranom?
Dok politička kampanja puni javni prostor obećanjima, projektima i velikim planovima, jedno mnogo neposrednije pitanje ostaje gotovo po strani: koliko će građanima već ove zime biti potrebno novca za osnovne životne namirnice?
Upozorenja o mogućem nastavku pritiska na cijene hrane ne treba unaprijed pretvarati u prognozu da će sve namirnice sigurno poskupjeti. Ipak, kombinacija viših troškova proizvodnje, skupih inputa i posljedica nepovoljnih vremenskih uslova dovoljan je razlog za zabrinutost.
Poljoprivrednici već duže upozoravaju da im proizvodnju poskupljuju gorivo, đubrivo, sjeme i drugi repromaterijal. Suša je u pojedinim područjima i kod određenih kultura dodatno otežala proizvodnju i smanjila prinose. Ako se takav pritisak nastavi, dio povećanih troškova mogao bi se kroz cijene preliti i na potrošače.
Hrana sve veći teret kućnog budžeta
Problem nije samo u tome koliko će koštati hljeb, ulje, meso, mlijeko ili povrće. Problem je u tome što svako novo povećanje cijena dolazi u trenutku kada mnoge porodice već pokušavaju uskladiti prihode sa rastućim troškovima života.
Rast plata i drugih primanja može ublažiti dio pritiska, ali to ne znači automatski da je standard stanovništva zaštićen od novih poskupljenja. Za domaćinstvo koje najveći dio prihoda troši na hranu i osnovne potrebe, i relativno malo povećanje cijena može značiti odricanje od drugih troškova.
Zato se pitanje cijena hrane ne može svesti samo na tržišnu računicu. Ono je direktno povezano sa životnim standardom, položajem penzionera, porodica sa djecom, radnika sa nižim primanjima i svih onih koji nemaju dovoljno prostora u kućnom budžetu da amortizuju nova poskupljenja.
Šta vlast može učiniti?
Upravo ovdje predizborna kampanja otvara važnu temu o kojoj bi građani trebali čuti mnogo konkretnije odgovore.
Ako postoji realan rizik od novog pritiska na cijene hrane, javnost bi trebala znati kakve mjere vlasti razmatraju i šta uopšte mogu uraditi u okviru svojih nadležnosti. To može uključivati podršku domaćoj poljoprivredi, ciljane subvencije, pomoć najugroženijim kategorijama ili druge mjere koje bi ublažile posljedice rasta troškova.
Pitanje eventualnog ograničavanja marži takođe je politički osjetljivo i zahtijeva pažljivu procjenu posljedica. Takva mjera može biti predmet javne rasprave, ali sama po sebi nije čarobno rješenje za sve probleme u lancu proizvodnje i prodaje.
Mnogo je važnije da građani dobiju konkretne odgovore umjesto općih obećanja. Koliko novca vlast planira izdvojiti za poljoprivredu? Koje kategorije stanovništva bi imale pravo na dodatnu pomoć? Kako bi se reagovalo ako dođe do naglog rasta cijena pojedinih osnovnih proizvoda? I može li domaća proizvodnja biti dovoljno podržana da se smanji zavisnost od skupih inputa i uvoza?
To su pitanja koja direktno ulaze u svaki kućni budžet.
Politička obećanja prolaze, račun za hranu ostaje
Predizborna kampanja često je vrijeme velikih projekata i dugoročnih obećanja. Međutim, građani svoje ekonomske probleme ne mjere u kilometrima izgrađenih puteva ili godinama potrebnim da se neki projekat završi. Mjere ih iznosom računa koji plate na kasi.
Zato bi cijena osnovnih namirnica trebala biti mnogo važnija tema političke rasprave. Nije dovoljno reći da će se podržavati poljoprivreda ili štititi standard stanovništva. Potrebno je objasniti kako, kojim novcem i u kojem roku.
Ako se u narednim mjesecima zaista pojavi novi talas poskupljenja, tada će se pokazati koliko su predizborna obećanja bila konkretna. Građanima neće mnogo značiti političke poruke o boljoj budućnosti ako istovremeno budu morali praviti sve veće rezove kada kupuju hranu.
Kratak komentar
Najvažnije pitanje za vlast možda nije šta će građanima obećati za nekoliko godina, nego šta može učiniti da prosječna porodica već ove zime lakše podnese troškove života. Cijene hrane ne mogu se politički zaustaviti govorima, ali se posljedice njihovog rasta mogu ublažavati pametnim i ciljanim mjerama. Upravo tu bi kampanja trebala ponuditi manje slogana, a mnogo više konkretnih odgovora.
Izvor: CH