Traže prekid retorike koja produbljuje podjele
Evropska unija ponovo je upozorila domaće političke aktere da poruke o otcjepljenju, ukidanju entiteta, promjeni granica ili pripajanju dijelova Bosne i Hercegovine susjednim državama ne mogu biti posmatrane kao bezazlena predizborna retorika.
Poruka iz Delegacije EU u BiH suštinski je jednostavna: političke ambicije ne mogu biti iznad ustavnog poretka zemlje. Dejtonski okvir jeste predmet brojnih političkih rasprava i kritika, ali njegove odredbe ne mogu biti jednostrano mijenjane političkim izjavama, kampanjama ili pritiscima.
Još važnije, iz Brisela upozoravaju da takva retorika nije samo pravno sporna nego i politički opasna. U zemlji u kojoj pitanja teritorije, identiteta i ustavnog uređenja decenijama proizvode duboke podjele, svako podizanje tenzija nosi rizik dodatnog nepovjerenja među građanima i političkim zajednicama.
Izborna kampanja ne bi trebala biti izgovor za pomjeranje granica politički prihvatljivog
Posebnu težinu ovoj poruci daje činjenica da dolazi u vrijeme predizborne kampanje. Umjesto da se takmiče oko pitanja koja neposredno utiču na svakodnevni život građana, političke stranke i lideri često posežu za temama koje proizvode snažne identitetske reakcije.
Takav pristup je politički razumljiv, ali za društvo može biti skup. Priče o secesiji, ukidanju entiteta ili teritorijalnom preuređenju lako potiskuju raspravu o ekonomiji, javnim institucijama, korupciji, obrazovanju, zdravstvu, zaštiti okoliša i drugim problemima koji direktno određuju kvalitet života.
EU zato insistira da politička debata bude usmjerena na reforme potrebne za demokratski razvoj i evropski put Bosne i Hercegovine. To je istovremeno i poruka domaćim biračima: izbori bi trebali biti takmičenje u tome ko nudi bolje rješenje za stvarne probleme, a ne nadmetanje u tome ko će izgovoriti oštriju poruku prema drugom dijelu zemlje.
OHR i EU šalju praktično istu poruku
Reakcija Evropske unije nije došla izolovano. OHR je ranije zauzeo sličan stav, naglašavajući da jednostrani pozivi na ukidanje entiteta, secesiju, nezavisnost ili ujedinjenje s drugom državom nisu u skladu s ustavnim okvirom uspostavljenim Dejtonskim mirovnim sporazumom.
To pokazuje da međunarodni akteri trenutno žele poslati prilično jasnu poruku svim stranama. Ne prihvataju jednostrano mijenjanje temeljnog ustavnog poretka, bez obzira na to s koje političke strane dolazi takav zahtjev.
Istovremeno, važno je razlikovati legitimnu političku raspravu od jednostranih poteza. O ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine može se i treba razgovarati. Političke stranke mogu predlagati reforme, kritikovati postojeći sistem i nuditi drugačija rješenja. Problem nastaje kada se politička retorika pretvori u zahtjeve koji ignorišu važeći ustavni okvir i pritom dodatno podižu tenzije.
Komentar
Bosni i Hercegovini trenutno najmanje treba još jedno predizborno takmičenje u strahu. Građani imaju pravo da čuju šta političari planiraju uraditi s ekonomijom, institucijama, pravosuđem i životnim standardom, a ne samo šta misle o teritorijalnim i identitetskim sukobima.
Poruka EU i OHR-a ne znači da su sva ustavna pitanja zatvorena za razgovor. Znači da se o njima mora razgovarati unutar pravnog okvira i bez poteza koji bi mogli ugroziti stabilnost zemlje. Odgovornost političkih lidera upravo se vidi u tome koliko su spremni smirivati društvo onda kada im je politički najlakše da ga dodatno podijele.
Izvor: Delegacija Evropske unije u BiH