Britanska poruka Srbiji: Pomirenje ne može počivati na veličanju ratnih zločinaca
Poziv srbijanskom diplomati u Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije predstavlja više od uobičajene diplomatske reakcije. Ako su navodi o učešću državnih i vojnih zvaničnika Srbije u komemorativnim aktivnostima povodom Ratka Mladića tačni, reakcija Londona pokazuje da takvi potezi neće ostati bez međunarodnog odgovora.
Poruka britanske vlade je jasna: odnos prema presuđenim ratnim zločincima nije pitanje unutrašnje političke simbolike, nego direktno utiče na regionalne odnose, proces pomirenja i povjerenje među državama Zapadnog Balkana.
Presude nisu stvar političkog mišljenja
Ratko Mladić nije historijska ličnost čija se odgovornost može različito tumačiti zavisno od političke perspektive. Pred međunarodnim sudom osuđen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Zbog toga svako institucionalno odavanje počasti čovjeku koji je pravosnažno osuđen za najteža krivična djela nužno izaziva reakcije. Problem nije samo u poruci koja se šalje žrtvama i njihovim porodicama, već i u političkoj poruci koju država šalje vlastitom društvu i susjedima.
Velika Britanija očigledno smatra da nema prostora za relativizaciju sudskih činjenica. Stav Londona dodatno potvrđuje da međunarodna zajednica i dalje pažljivo prati odnos država regiona prema naslijeđu ratova devedesetih.
Srbija između prošlosti i evropske budućnosti
Posebno je osjetljivo pitanje uloge državnih institucija. Privatno mišljenje pojedinca i službeno ponašanje predstavnika države nisu isto. Kada politički ili vojni zvaničnici učestvuju u događajima koji se mogu protumačiti kao glorifikacija osuđenog ratnog zločinca, posljedice prelaze granice jednog protokolarnog događaja.
Takvi potezi otežavaju već krhak proces pomirenja u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu. Oni istovremeno otvaraju pitanje koliko su političke elite spremne da se jasno distanciraju od politika i ideologija koje su devedesetih dovele do masovnih zločina.
Britanska reakcija zato treba posmatrati i kao upozorenje. Evropska budućnost Zapadnog Balkana ne može se graditi na selektivnom odnosu prema prošlosti, niti na pokušajima da se pravosnažne presude prilagode dnevnoj politici.
Žrtve ne smiju biti kolateralna šteta politike
Najvažnija dimenzija cijelog slučaja ipak ostaje odnos prema žrtvama. Za porodice ubijenih i preživjele ratnih zločina svako veličanje odgovornih predstavlja novo poniženje.
Pomirenje ne znači zaboraviti prošlost, ali znači imati dovoljno političke i moralne odgovornosti da se jasno razlikuju žrtve od počinilaca. Bez tog minimuma nema iskrenog povjerenja, niti stabilnosti koja može trajati.
Zato poruka iz Londona ima širi značaj od jednog diplomatskog poziva. Ona podsjeća da presude za genocid i ratne zločine nisu predmet političkog pregovaranja i da pokušaji njihove relativizacije mogu imati ozbiljne posljedice po ugled države i odnose u regionu.
Kratak komentar
Zapadni Balkan će teško izaći iz začaranog kruga prošlosti sve dok pojedini politički akteri budu računali da je veličanje osuđenih ratnih zločinaca korisno za domaću politiku. Mir ne ugrožava suočavanje s istinom. Naprotiv, mir ugrožava svako bježanje od nje.
Izvor: britanski medi