Bosna i Hercegovina ulazi u završnicu godine u kojoj će se vrlo konkretno mjeriti koliko je država spremna provesti reforme koje je sama prihvatila. U pitanju više nisu samo političke poruke o evropskom putu, nego i stotine miliona eura koje BiH može izgubiti ako do kraja godine ne ispuni preuzete obaveze.
Evropska komisija upozorava da BiH ima rok do 31. decembra 2026. godine da realizuje prvih 50 reformskih koraka. Riječ je o obavezama iz Reformske agende, čije je izvršenje povezano s korištenjem sredstava iz Plana rasta za zapadni Balkan. Ako uslovi ne budu ispunjeni, zemlji prijeti gubitak 373,9 miliona eura.
To upozorenje posebno dobija na težini ako se ima u vidu da je BiH već izgubila dio potencijalne finansijske podrške. Iznos koji je prvobitno bio predviđen za zemlju smanjen je za deset posto tokom 2025. godine zbog ranijih kašnjenja.
Evropski put i dalje stoji na mjestu
Politički problem je još veći jer finansijska pomoć nije jedina stvar koja kasni. Evropsko vijeće je u martu 2024. godine donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, ali više od dvije godine kasnije pregovori još nisu formalno počeli.
Prva međuvladina konferencija, koja bi označila stvarni početak pregovaračkog procesa, još nije održana. Evropska komisija sada očekuje da BiH konačno ispuni preostale uslove, među kojima posebno izdvaja zakone koji se odnose na organizaciju pravosuđa i rad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Ovo nije pitanje koje se može svesti samo na evropsku birokratiju. Funkcionalno i nezavisno pravosuđe jedno je od ključnih pitanja za povjerenje građana, ali i za funkcionisanje države. Bez napretka u toj oblasti teško je očekivati ozbiljan iskorak prema Evropskoj uniji.
Jednako važan bit će i izbor glavnog pregovarača s EU. Evropska komisija jasno poručuje da očekuje osobu koja će imati puni mandat da predstavlja BiH kao cjelinu. Upravo tu se ponovo otvara pitanje političke sposobnosti domaćih vlasti da usaglase zajednički stav i iza njega stanu.
Novac više nije apstraktno obećanje
Plan rasta za zapadni Balkan jedan je od rijetkih elemenata evropske politike koji građanima može donijeti vrlo konkretne koristi. BiH ima mogućnost da koristi do 976,6 miliona eura, ali taj novac nije bezuslovan. Njegova dostupnost direktno zavisi od provođenja reformi.
Rok koji ističe krajem ove godine zato predstavlja ozbiljan test za vlasti. Ako reforme ponovo budu odgađane, posljedice neće biti samo još jedno usporavanje evropskih integracija. BiH bi mogla ostati bez značajnog dijela novca namijenjenog reformama i razvoju.
Posebno je zanimljivo što Evropska komisija ukazuje i na mjere koje bi građani mogli osjetiti direktno. Pristupanje SEPA sistemu moglo bi znatno smanjiti troškove prekograničnih plaćanja, dok bi eventualno uključivanje BiH u inicijativu Roam Like at Home moglo dugoročno značiti povoljnije korištenje mobilnih usluga u zemljama Evropske unije.
Međutim, ni u tim oblastima posao nije završen. Potrebno je nastaviti reforme povezane sa sprečavanjem pranja novca, a za roaming inicijativu potrebno je imenovati predstavnika koji bi vodio pregovore s EU.
Nakon izbora više neće biti dovoljno obećavati
Poruka Evropske komisije teško može biti jasnija. Nakon Općih izbora očekuje se da nove vlasti prestanu tretirati evropske integracije kao dugoročnu političku parolu i počnu ih provoditi kao konkretan posao.
BiH je već dobila političku odluku o otvaranju pregovora, ali je taj trenutak ostao bez nastavka koji bi ga pretvorio u stvarni napredak. Sada se tome pridružuje i rok koji nosi direktan finansijski rizik.
Najvažnije pitanje zato više nije može li BiH dobiti evropsku perspektivu. Ona je već potvrđena. Pitanje je može li domaća politika dovoljno brzo postići dogovor o reformama koje su neophodne da bi ta perspektiva počela donositi rezultate.
Kratak komentar
Evropska integracija BiH već dugo pati od istog problema: mnogo političkih deklaracija, a premalo konkretne provedbe. Rok 31. decembar 2026. godine taj problem čini mnogo skupljim. Ako vlasti ponovo potroše vrijeme na međusobna nadmudrivanja, račun neće biti samo politički. Dio računa mogao bi stići direktno kroz izgubljene stotine miliona eura i propuštene koristi za građane.
Izvor: Fena