Pompozno najavljeni projekat obnove javnog prijevoza u Banjoj Luci otvara više pitanja nego što je do sada javno odgovoreno. Mjesecima se govorilo o historijskom iskoraku i povratku tramvajskog saobraćaja, ali dostupne informacije ukazuju da se iza politički atraktivnog naziva tramvaj krije znatno drugačiji koncept prijevoza.
Kineska tehnologija pod evropskim imenom
Prema informacijama navedenim u tekstu, Banja Luka bi trebala dobiti ART sistem, odnosno Autonomous Rail Rapid Transit, tehnologiju koju je razvila kineska kompanija CRRC Zhuzhou Institute. Za razliku od klasičnog tramvaja, ART ne koristi šine, nego gumene točkove i kreće se po asfaltiranoj saobraćajnici, uz pomoć senzora i sistema za praćenje unaprijed definisane trase.
U cijeloj priči važnu ulogu ima mađarski Ikarus, koji je sarađivao sa kineskim proizvođačem na razvoju i plasmanu ove tehnologije. Upravo ta kombinacija kineske tehnologije i evropskog proizvođačkog partnera daje projektu drugačiji politički i marketinški okvir od onoga koji bi imao direktan aranžman sa kineskim proizvođačem.
Zato je ključno razdvojiti ono što se naziva tramvajem od onoga što tramvaj u tehničkom smislu jeste. ART može imati kapacitet i izgled koji podsjećaju na tramvaj, ali njegova infrastruktura, način kretanja i tehnička rješenja pripadaju drugačijoj kategoriji javnog prijevoza.
Tramvaj bez šina ili autobus nove generacije
Najveća razlika je upravo u infrastrukturi. Klasični tramvaj zahtijeva izgradnju šinskog sistema, kontaktne mreže i prateće elektroenergetske infrastrukture. ART takvu infrastrukturu ne treba. Umjesto šina koristi postojeću ili prilagođenu cestovnu površinu, dok se energija obezbjeđuje baterijskim sistemom i punjenjem na predviđenim lokacijama.
To ga čini fleksibilnijim i potencijalno znatno jednostavnijim za uvođenje od klasičnog tramvaja. Ali upravo zato je potrebno biti precizan u predstavljanju projekta. Građanima se ne bi smjelo stvarati očekivanje da se vraća tramvajski sistem kakav je Banja Luka nekada imala, ako je riječ o potpuno drugačijoj tehnologiji.
Prema dostupnom opisu, riječ je o veoma dugom, višedijelnom električnom vozilu velikog kapaciteta koje se kreće bez šina. Koliko će takav sistem zaista unaprijediti javni prijevoz zavisit će mnogo više od samog vozila. Presudni će biti izdvojene saobraćajne trake, kvalitet stajališta, punionice, organizacija saobraćaja, učestalost polazaka i način na koji će se novi sistem uklopiti u postojeću mrežu autobuskih linija.
Između velikog projekta i političkog marketinga
Najsporniji dio priče zato nije nužno sama tehnologija. ART može biti legitimno rješenje javnog prijevoza, ali javnost mora znati šta se zapravo kupuje i kakve će biti njegove prednosti, ograničenja i ukupni troškovi.
Tvrdnje da je riječ o političkom triku pred izbore predstavljaju političku interpretaciju i bez dodatnih dokaza ne mogu se tretirati kao utvrđena činjenica. Isto važi i za tvrdnju da će Banja Luka služiti kao svojevrsni testni poligon za kinesku tehnologiju u Evropi. Ako takve tvrdnje nisu potkrijepljene ugovorima, tehničkom dokumentacijom ili stavovima relevantnih stručnjaka i institucija, treba ih tako i predstaviti.
Ono što se, međutim, može razumno problematizirati jeste način na koji se javnosti predstavlja projekat. Nazvati vozilo tramvajem može biti marketinški razumljivo zbog njegovog izgleda i kapaciteta, ali tehnički ne govori cijelu priču. Građani imaju pravo znati da li dobijaju klasični tramvaj, BRT sistem, ART ili neku hibridnu varijantu i koliko će kompletan sistem koštati, a ne samo koliko košta jedno vozilo.
Komentar
Banja Luci je potreban bolji, brži i pouzdaniji javni prijevoz. Da li će ga donijeti ART, klasični tramvaj ili druga tehnologija nije pitanje koje bi trebalo rješavati reklamnim sloganima. Ako je projekat zaista historijski, njegova vrijednost mora biti vidljiva u javno dostupnim tehničkim podacima, troškovima, rokovima i mjerljivim koristima za građane.
Problem nastaje onda kada se tehnološka novina prodaje kao nešto što nije. Između tramvaja i velikog električnog vozila bez šina postoji važna razlika. Građani Banje Luke zaslužuju da je znaju.
Izvor: Slobodna Bosna