Pozivanje 26 sadašnjih i bivših zaposlenika Memorijalnog centra Srebrenica na saslušanje u Policijskoj upravi Zvornik izazvalo je reakciju i izvan Bosne i Hercegovine.
O slučaju su se oglasili američki kongresmeni Wesley Bell i Ann Wagner, kopredsjedavajući Dvostranačkog kongresnog kluba za Bosnu i Hercegovinu.
Njihova poruka nije bez težine. Bell i Wagner dolaze iz područja St. Louisa, grada u kojem živi jedna od najvećih bosanskohercegovačkih zajednica izvan domovine, pa pitanje Srebrenice za njih nije samo tema vanjske politike, već i pitanje koje direktno dotiče veliki broj njihovih birača.
Srebrenica nije obična historijska tema
Posebnu pažnju privlači činjenica da su pozivi upućeni većem broju sadašnjih i bivših zaposlenika institucije koja se bavi čuvanjem sjećanja na genocid u Srebrenici. Upravo zbog toga američki kongresmeni smatraju da okolnosti i obim postupanja zahtijevaju ozbiljnu pažnju.
Memorijalni centar Srebrenica ima zadatak koji nadilazi svakodnevni institucionalni rad. Njegova uloga je čuvanje dokumentacije, svjedočenja i sjećanja na žrtve, ali i podsjećanje budućih generacija na ono što se dogodilo.
Zbog toga svaki postupak prema zaposlenicima Centra, posebno kada obuhvata veći broj ljudi, prirodno otvara pitanja o tome šta je razlog takvog postupanja i kakav je njegov krajnji cilj. Bez potpunih informacija ne treba prejudicirati motive, ali je jednako važno da institucije rade transparentno i u skladu sa zakonom.
Poruka iz Washingtona nije slučajna
Bell i Wagner su pozvali nadležne da poštuju vladavinu prava, nezavisnost institucija Bosne i Hercegovine i omoguće Memorijalnom centru da nastavi rad bez pritiska i zastrašivanja.
Ono što ovu reakciju čini značajnom jeste činjenica da dolazi iz Kongresa SAD-a i od političara koji imaju snažnu vezu s bosanskohercegovačkom zajednicom u St. Louisu. Njihovo saopćenje pokazuje da se dešavanja oko Srebrenice pažljivo prate i izvan granica Bosne i Hercegovine.
Za Bosnu i Hercegovinu ovo je još jedno podsjećanje da pitanja vezana za Srebrenicu nisu završena historijska poglavlja. Način na koji se danas odnosimo prema institucijama koje čuvaju sjećanje na žrtve govori mnogo o tome kakvu budućnost želimo graditi.
Kratak komentar
Ako postoji potreba da se bilo ko sasluša ili provjeri određeni događaj, to mora biti urađeno zakonito, transparentno i bez pritiska. Posebno kada je riječ o instituciji čija je osnovna misija čuvanje sjećanja na žrtve genocida.
Srebrenica zaslužuje činjenice, dokumente i istinu. Sve drugo samo produbljuje nepovjerenje.
Izvor: Crna hronika