Otkazan koncert ruskih muzičara u Sarajevu otvorio pitanje koje nadilazi kulturu
Koncert mladih ruskih muzičara, planiran za 12. oktobar u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, otkazan je neposredno prije početka, pretvarajući kulturni događaj u novi diplomatski spor između Rusije i institucija u Bosni i Hercegovini. Umjesto večeri klasične muzike, u središtu pažnje našli su se politički utjecaj, transparentnost organizacije i pitanje odgovornosti domaćina za saradnju s pojedinim institucijama.
Slučaj je posebno zanimljiv zato što se dvije strane ne spore samo oko razloga otkazivanja već i oko samog karaktera događaja. Dok Ambasada Ruske Federacije tvrdi da je riječ o politički motiviranoj odluci i pritisku na kulturnu saradnju, Bošnjački institut poručuje da problem nije bio u izvođačima niti u njihovoj nacionalnosti, nego u tome što su dodatni organizatori predstavljeni tek neposredno pred koncert.
Upravo taj detalj predstavlja ključ za razumijevanje cijelog slučaja. Kada institucija prihvati da bude domaćin kulturnog događaja, ona ne preuzima samo obavezu da osigura prostor i uslove za nastup. Ona istovremeno prihvata određeni nivo institucionalne povezanosti s organizatorima i partnerima koji stoje iza programa.
Dodatni organizatori promijenili su tok događaja
Prema obrazloženju Bošnjačkog instituta, prvobitni razgovori vođeni su s Ambasadom Ruske Federacije, koja je predstavljena kao organizator koncerta mladih muzičara s Moskovskog državnog konzervatorija „Pjotr Iljič Čajkovski“. Međutim, dan prije održavanja događaja Institutu je dostavljen promotivni materijal na kojem su se, pored ambasade, nalazili i logotipi drugih organizacija.
Rukovodstvo Instituta tvrdi da te organizacije nisu bile navedene tokom ranijih dogovora. Nakon što su provjerili ko stoji iza projekta „Zvijezde u usponu“, odlučili su da koncert ne bude održan u njihovim prostorijama.
Među organizacijama navedenim na plakatu bila je i fondacija „Russkiy Mir“, osnovana uz podršku ruske države radi promocije ruskog jezika i kulture. Evropska unija uvrstila je ovu fondaciju na listu sankcionisanih subjekata 2022. godine, uz obrazloženje da je korištena za širenje političkog utjecaja Kremlja i podršku narativima povezanim s ruskom agresijom na Ukrajinu.
Ova činjenica daje dodatnu političku težinu odluci Instituta, ali je važno razlikovati formalne razloge za sankcije EU od tvrdnji o djelovanju pojedinih organizacija u Bosni i Hercegovini. Povezanost s određenim političkim narativima ne treba automatski predstavljati kao dokaz odgovornosti svakog učesnika konkretnog kulturnog događaja.
Bošnjački institut je, osim toga, ukazao na analize koje pojedine ruske organizacije i njihove partnere povezuju s relativiziranjem ili negiranjem genocida u Srebrenici. Takvi navodi predstavljaju dodatni razlog zbog kojeg je institucija odlučila preispitati svoju saradnju, ali ih treba posmatrati u kontekstu konkretnih analiza i dokaza na koje se poziva.
Iz Instituta su poručili da ne žele da njihovi prostori budu povezani s organizacijama koje, prema njihovoj procjeni, promovišu takve stavove. Njihovo obrazloženje zato se ne odnosi samo na administrativni propust u organizaciji, već i na pitanje vrijednosti i reputacije institucije koja domaćinima kulturnih događaja daje određeni legitimitet.
Ruska ambasada govori o političkom pritisku
Ambasada Ruske Federacije ponudila je drugačije tumačenje događaja. Prema njenom saopćenju, koncert je bio dogovoren, a o otkazivanju su obaviješteni svega dva sata prije početka. Odluku Bošnjačkog instituta opisali su kao incident i ocijenili da je rezultat pritiska političkih i medijskih aktera koje smatraju neprijateljski raspoloženim prema Rusiji.
Ruska diplomatska misija naglasila je da su mladi muzičari došli u Sarajevo kako bi predstavili svoj umjetnički rad, a ne da bi učestvovali u političkim aktivnostima. Izrazili su žaljenje što nastup nije održan i poručili da kultura ne bi trebalo da bude talac političkih neslaganja.
Takav argument ima svoju težinu jer umjetnici ne bi trebali automatski snositi posljedice političkih sporova između država i institucija. Ipak, kulturni karakter nastupa sam po sebi ne odgovara na pitanje ko organizuje događaj, koje organizacije ga podržavaju i da li je domaćin o tome bio pravovremeno informisan.
Upravo zbog toga nije moguće zaključiti da je odluka Instituta nužno bila politički motivirana samo na osnovu saopćenja ambasade. Jednako tako, obrazloženje Instituta treba posmatrati uz uvažavanje činjenice da se sporni događaj odvijao u osjetljivom političkom i društvenom kontekstu.
Dodatnu dimenziju cijelom slučaju daje činjenica da su mladi ruski muzičari prethodno nastupili u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu. Prema objavljenim informacijama Univerziteta u Istočnom Sarajevu, koncert održan 10. oktobra organizovan je uz podršku ruske ambasade, Moskovskog konzervatorija, fondacije „Russkiy Mir“ i ruske federalne agencije Rossotrudničestvo.
Tamošnji nastup, prema dostupnim informacijama, nije otkazan. To pokazuje da projekat nije bio ograničen na Sarajevo i da su različite institucije u Bosni i Hercegovini zauzele različite pristupe saradnji s njegovim organizatorima.
Izostanak koncerta u Sarajevu zato se ne može posmatrati kao opšta zabrana ruske kulture, već kao konkretna odluka jedne institucije u vezi s određenim događajem i njegovim organizacionim okvirom.
Gdje završava kultura, a počinje institucionalna odgovornost
Najvažnije pitanje u ovom slučaju nije da li ruski muzičari imaju pravo da nastupaju pred sarajevskom publikom. Klasična muzika pripada univerzalnom kulturnom prostoru i ne bi trebalo da bude predmet kolektivne odgovornosti zbog politike države iz koje izvođači dolaze.
Međutim, pravo umjetnika na nastup ne znači da je svaka institucija dužna da prihvati svaki projekat bez obzira na njegove organizatore i partnere. Domaćin ima pravo da zna ko stoji iza događaja koji podržava svojim imenom, prostorom i institucionalnim autoritetom.
Ako su tvrdnje Bošnjačkog instituta tačne i ako dodatni organizatori zaista nisu bili predstavljeni tokom prethodnih razgovora, onda je pitanje transparentnosti opravdano. U takvim okolnostima domaćin može procijeniti da li želi nastaviti saradnju, posebno ako postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost zbog djelovanja nekih od uključenih organizacija.
S druge strane, otkazivanje svega nekoliko sati prije početka pokazuje koliko loša komunikacija i nedovoljna provjera partnera mogu proizvesti posljedice. Takav rasplet šteti ugledu organizatora, stavlja izvođače u nezgodan položaj i ostavlja publiku bez događaja kojem se radovala.
Institucije bi zato trebale unaprijed jasno definisati ko su organizatori, koji su partneri uključeni u projekat i kakve obaveze preuzimaju. Time bi se smanjila mogućnost da se kulturni programi u posljednjem trenutku pretvore u političke sporove.
Komentar
Otkazani koncert u Sarajevu pokazuje da kultura nije odvojena od društva u kojem se odvija, ali ni da svaki kulturni događaj treba unaprijed posmatrati kroz politički sukob. Odgovornost organizatora je da transparentno predstave partnere, a odgovornost domaćina da prije prihvatanja događaja provjeri s kim institucionalno sarađuje.
Najveći problem nije to što mladi ruski muzičari nisu nastupili, već što je pitanje organizacije i povjerenja otvoreno prekasno da bi se izbjegao javni spor. Ako institucije žele zaštititi svoju nezavisnost, moraju djelovati pravovremeno i na osnovu provjerljivih činjenica. U suprotnom, umjetnici i publika ponovo će biti posljednji koji saznaju da je kultura postala dio političkog nadmetanja.
Izvor: Buka