Američki predsjednik Donald Trump ove godine gotovo sigurno neće dobiti Nobelovu nagradu za mir. Njegova politika prema Iranu i širi sukobi sa dijelom međunarodne zajednice ozbiljno otežavaju takav ishod. Ali upravo zbog Trumpa ovogodišnji izbor mogao bi biti među politički najosjetljivijima u novijoj povijesti nagrade.
Prošlogodišnja dodjela Mariji Corini Machado otvorila je pitanje koliko Nobelov odbor može ostati izvan političkih pritisaka. Machado je nagradu dobila nakon Trumpovog javnog lobiranja za vlastitu kandidaturu, a nekoliko tjedana kasnije svoju je medalju simbolično predala američkom predsjedniku, nastojeći pridobiti njegovu potporu za političke promjene u Venezueli.
Ta je epizoda ostavila neugodan trag. Nobelova nagrada za mir trebala bi biti priznanje za doprinos miru, demokraciji i ljudskim pravima, a ne valuta u političkim pregovorima velikih sila. Upravo zato ovogodišnji odbor mora pažljivo procijeniti ne samo kome će dodijeliti nagradu, nego i kakve bi posljedice ta odluka mogla proizvesti.
Nobel pod Trumpovim pritiskom
Norveški Nobelov odbor ima pet članova i formalno bi trebao djelovati neovisno. Ipak, stručnjaci smatraju da se ovogodišnja odluka neće moći promatrati izvan konteksta Trumpova odnosa prema međunarodnim institucijama.
Jedna od mogućih dilema jest hoće li nagrada pojedinca ili organizaciju izložiti dodatnom pritisku Washingtona. Nakon prošlogodišnjih događaja odbor bi mogao zaključiti da nagrada ponekad može donijeti i neželjene posljedice. Umjesto da zaštiti određenu osobu ili instituciju, priznanje bi je moglo učiniti još većom metom političkih napada.
Zato se među mogućim izborima spominju institucije i pojedinci koji predstavljaju suprotnu viziju međunarodnog poretka. U toj skupini su Međunarodni kazneni sud, Međunarodni sud pravde, posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za okupirana palestinska područja Francesca Albanese te papa Lav.
Njihov eventualni izbor ne bi bio samo priznanje za konkretan doprinos miru. Bio bi i svojevrsna poruka o tome kakvu ulogu Nobelov odbor vidi za međunarodno pravo, ljudska prava i multilateralne institucije u vremenu sve snažnijih geopolitičkih sukoba.
Izbor koji bi mogao poslati političku poruku
Druga mogućnost je oprezniji izbor. Nobelov odbor mogao bi se odlučiti za organizaciju čiji je rad manje izravno povezan s velikim geopolitičkim sukobima i koja bi mogla okupiti širi konsenzus.
U tom se kontekstu spominju sudanske Sobe za hitne intervencije, mreža građanskih skupina koje pružaju pomoć stanovništvu pogođenom ratom, kao i međunarodne humanitarne organizacije poput Save the Children.
Takva odluka imala bi jednu veliku prednost: bilo bi znatno teže prikazati je kao izravni obračun s Trumpom. Umjesto političkog sukoba, u središtu bi bili ljudi koji pomažu civilima u ratovima i krizama.
Ali upravo bi to moglo otvoriti drugo pitanje. U trenutku kada je međunarodni poredak pod pritiskom, može li Nobelova nagrada za mir sebi dopustiti da bude samo humanitarno priznanje? Ili bi trebala jasno stati iza institucija i načela koja se nalaze pod pritiskom?
Trumpovi izgledi ipak izgledaju slabo
Trump je već pokazao koliko mu je Nobelova nagrada važna. Navodno su ga za priznanje nominirali čelnici Kambodže, Izraela i Pakistana, ali sama nominacija ne znači mnogo jer nominiranih ima velik broj.
Njegove šanse dodatno otežava činjenica da je posljednjih mjeseci američka politika prema međunarodnim institucijama izazvala snažne kritike. Dodjela nagrade Trumpu u takvom trenutku za Nobelov bi odbor bila iznimno rizična odluka.
S druge strane, dodjela nagrade njegovim otvorenim kritičarima također bi predstavljala snažnu političku poruku. Upravo zato ovogodišnji izbor neće biti samo pitanje toga tko je najzaslužniji. Bit će to i test može li Nobelov odbor ostati vjeran vlastitim načelima kada se suoči s pritiskom najmoćnijeg političara svijeta.
Odbor je pred teškim izborom
Nobelova nagrada za mir nikada nije bila potpuno lišena politike. Sam Alfred Nobel ostavio je posebna pravila za izbor nagrade, a odluka da se nagrada za mir dodjeljuje u Norveškoj, dok se ostale Nobelove nagrade dodjeljuju u Švedskoj, i danas ostavlja prostor za povijesna nagađanja.
Pouzdano je poznato da je Nobel izabrao švedske institucije za ostale kategorije, dok je nagradu za mir povjerio norveškom parlamentu. Razlozi za takvu odluku nisu potpuno razjašnjeni. Jedno od mogućih objašnjenja povezuje se s tadašnjom političkom unijom Švedske i Norveške, ali to nije konačno potvrđen razlog.
Danas je, međutim, mnogo važnije drugo pitanje: hoće li Nobelov odbor ove godine birati osobu ili organizaciju koja najviše simbolizira mir ili onu čiji izbor najmanje riskira novi politički sukob?
Moj komentar
Najzanimljiviji dio ovogodišnje Nobelove priče možda neće biti ime dobitnika, nego poruka koja će stajati iza tog imena. Ako odbor izabere međunarodni sud ili osobu koja se otvoreno suprotstavlja politici Izraela i SAD-a, teško će izbjeći tumačenje da je nagrada politički odgovor Trumpu. Ako se odluči za humanitarnu organizaciju, dobit će priznanje koje je lakše braniti kao apolitično, ali će možda propustiti priliku jasno reagirati na krizu međunarodnog poretka.
U oba slučaja Trump će, paradoksalno, biti dio priče. Možda neće dobiti Nobelovu nagradu, ali je već uspio učiniti da se ovogodišnja nagrada za mir promatra kroz pitanje koliko daleko može dosegnuti politički pritisak jedne osobe.
Izvor: Reuters