Slučaj koji je uzdrmao Irkutsku regiju u Sibiru otvorio je više pitanja nego što zasad ima pouzdanih odgovora. Smrt 28-godišnje laboratorijske radnice Darije Šipilove nakon ekspedicije u području uz granicu s Mongolijom pokrenula je sumnje na zarazu kugom, ali ruske vlasti zasad nisu javno potvrdile o kojoj je bolesti riječ.
Šipilova je, prema navodima koji su se pojavili nakon njezine smrti, radila u Protukužnom institutu u Irkutsku. Navodno je liječnicima rekla da je tijekom rada slučajno razbila epruvetu s živim bakterijama. Nekoliko dana poslije hospitalizirana je sa simptomima teške upale pluća, priključena na respirator, ali joj se stanje pogoršalo i preminula je.
Upravo ta okolnost dodatno je pojačala zabrinutost. Ako je doista došlo do laboratorijske nezgode, ključno pitanje nije samo što se dogodilo u trenutku pucanja epruvete, nego i kakav je bio protokol zaštite te je li moguće da je osoba bila izložena zarazi na neki drugi način.
Karantena pod povećalom
Nakon smrti radnice bolnica u Šelehovu stavljena je u karantenu, a gotovo 200 ljudi navodno je obuhvaćeno medicinskim nadzorom i izolacijskim mjerama. Ruske vlasti istodobno su pokušale smiriti javnost. Guverner Irkutske oblasti Igor Kobzev govorio je o opasnoj zaraznoj bolesti, ali nije javno imenovao bolest. Prema dostupnim navodima, među kontaktima preminule zasad nema potvrđenih slučajeva bolesti.
Posebnu pažnju izazvao je dolazak Ane Popove, čelnice ruskog tijela za javno zdravstvo, u Irkutsku regiju. Njezino hitno putovanje iz Moskve pokazuje da vlasti slučaj shvaćaju ozbiljno, iako samo po sebi nije dokaz da se u regiji događa epidemija.
Dodatnu nervozu izazvale su tvrdnje da su u pojedinim ljekarnama i zdravstvenim ustanovama ponestajale zalihe antibiotika. Takve informacije treba uzeti s oprezom jer nestašica u pojedinim objektima ne znači automatski da se bolest proširila među stanovništvom.
Je li riječ o kugi ili nečem drugom
Najveća nepoznanica upravo je identitet bolesti. Kuga je ozbiljna mogućnost koja se spominje u izvještajima, osobito zbog profesionalnog okruženja u kojem je radila preminula žena i činjenice da je riječ o području u kojem se proučavaju zarazne bolesti. No, bez službene laboratorijske potvrde bilo bi neodgovorno njezinu smrt predstavljati kao potvrđeni slučaj kuge.
Pojavile su se i tvrdnje ruskog epidemiologa Mihaila Favorova da objašnjenje o slučajnom razbijanju epruvete nije dovoljno uvjerljivo. Njegova sumnja temelji se, među ostalim, na tome da bi laboratorijski radnici koji rade s opasnim uzročnicima trebali koristiti posebnu zaštitnu opremu. Međutim, i ta procjena zasad ostaje mišljenje pojedinca, a ne dokaz da vlasti nešto skrivaju.
U međuvremenu su se pojavile usporedbe sa scenarijem iz Wuhana, što je razumljivo s obzirom na kolektivno iskustvo pandemije, ali i potencijalno opasno ako se na temelju nedovoljno provjerenih informacija stvara dojam da je pred vratima nova velika epidemija.
Komentar
Najvažnije u ovom slučaju nije nagađati, nego tražiti provjerljive odgovore. Smrt mlade laboratorijske radnice i izolacija velikog broja kontakata dovoljan su razlog za ozbiljan epidemiološki oprez, ali nisu sami po sebi dokaz epidemije kuge niti zataškavanja.
Ako je uzrok doista laboratorijska izloženost, slučaj će prije svega otvoriti pitanje sigurnosnih procedura. Ako se pokaže da je zaraza nastala izvan laboratorija, fokus će se morati prebaciti na mogući izvor infekcije i rizik za širu zajednicu. Do tada, svaka tvrdnja o „novom Wuhanu“ ostaje spekulacija.
Izvor: New York Post