Radari širom Republike Srpske tokom prvih šest mjeseci ove godine zabilježili su čak 75.850 prekoračenja dozvoljene brzine. Ovi podaci pokazuju da veliki broj vozača i dalje ignoriše saobraćajna pravila, uprkos sve većem broju kamera i pojačanom nadzoru na putevima.
Najviše prekršaja na nekoliko kritičnih lokacija
Najveći broj prekršaja registrovan je na magistralnom putu kod Dragaljevca na području Bijeljine, gdje je jedan stacionarni radar evidentirao čak 7.536 prekoračenja brzine. Slijede radar u Sitnici kod Ribnika sa 4.690 prekršaja i radar u Božincima na području Doboja sa 4.466 evidentiranih slučajeva.
Ni Banja Luka nije izuzetak. Na području najvećeg grada Republike Srpske stacionarni radari zabilježili su ukupno 5.210 prekršaja, a najopterećeniji je bio radar u blizini hotela Banja Luka sa 2.857 registrovanih prekoračenja brzine.
Još radara kao odgovor na lošu disciplinu
Veliki broj zabilježenih prekršaja očigledno je jedan od razloga zbog kojih nadležni planiraju dodatno proširiti mrežu stacionarnih radara. Vlada Republike Srpske odobrila je nabavku još 90 novih sistema koji će biti raspoređeni na području svih policijskih uprava.
Cilj je povećati kontrolu saobraćaja i uticati na vozače da više poštuju ograničenja brzine, posebno na magistralnim i regionalnim putevima gdje se najčešće bilježe prekršaji.
Brojevi upozoravaju i na posljedice
Statistika saobraćajnih nesreća pokazuje da problem nije samo veliki broj kazni. U prvih šest mjeseci ove godine na putevima Republike Srpske dogodile su se 6.934 saobraćajne nesreće u kojima je poginulo 45 osoba. Teške povrede zadobile su 244 osobe, dok je lakše povrijeđeno njih 1.440.
Na području Policijske uprave Banja Luka evidentirano je 2.796 saobraćajnih nesreća, što predstavlja rast od 13 posto u odnosu na isti period prošle godine. U tim nesrećama život je izgubilo 11 osoba, 45 je teško povrijeđeno, a 416 lakše.
Komentar
Broj prekršaja koji bilježe stacionarni radari pokazuje da problem nije nedostatak kontrole, već navike dijela vozača. Novi radari mogu povećati vjerovatnoću kažnjavanja, ali dugoročno će najveći efekat imati tek kada se poštovanje ograničenja brzine shvati kao pitanje sigurnosti, a ne samo izbjegavanja kazni.
Izvor: Srpskainfo