Amerika mijenja pristup prema RS-u: Hoće li građani konačno osjetiti neku korist?
Posljednjih mjeseci sve češće se govori da Sjedinjene Američke Države mijenjaju način na koji gledaju Bosnu i Hercegovinu, a posebno Republiku Srpsku. Umjesto snažnog političkog pritiska i insistiranja na reformama, sve više se spominju stabilnost, ekonomija i dogovor domaćih političara.
Ali šta to u praksi znači i da li će obični građani od toga imati bilo kakvu korist?
Manje pritiska, više pragmatičnog pristupa
Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Stefan Surlić smatra da je Vašington promijenio prioritete. Prema njegovoj ocjeni, fokus više nije na dugotrajnim procesima izgradnje institucija, već na očuvanju stabilnosti regiona i zaštiti ekonomskih interesa.
Drugim riječima, SAD bi ubuduće mogle manje direktno uticati na političke procese, a više očekivati da domaći lideri sami pronađu rješenja za otvorena pitanja.
Ipak, Surlić naglašava dato ne znači promjenu američkog stava prema teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine niti odustajanje od Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Šta se promijenilo oko sankcija?
Podsjećanja radi, tokom 2025. godine američke vlasti proširivale su sankcije Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice, saradnicima i pojedinim kompanijama povezanim s njegovim okruženjem.
Kasnije su, nakon povlačenja dijela spornih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Dodikovog formalnog odlaska s funkcije predsjednika RS-a, američke vlasti ukinule sankcije njemu i većem broju osoba i firmi.
Surlić smatra da taj potez pokazuje kako Vašington sankcije vidi kao sredstvo za promjenu političkog ponašanja, a ne kao trajnu kaznu.
Da li će građani osjetiti promjene?
Prema riječima profesora, najveću korist od ukidanja sankcija trenutno ima sam Dodik, prije svega na političkom i simboličkom planu.
Lakša međunarodna komunikacija i finansijsko poslovanje svakako predstavljaju određenu prednost.
Međutim, kada je riječ o građanima Republike Srpske, situacija je drugačija.
Prava korist, smatra Surlić, mogla bi se vidjeti tek ako dođe do većih investicija, otvaranja novih radnih mjesta, jačanja privrede i boljeg rada institucija.
Za sada, takvi rezultati nisu vidljivi u značajnijoj mjeri.
Uloga lobiranja i mogući rizici
U analizi se navodi i da su vlasti Republike Srpske tokom 2025. i 2026. godine angažovale više američkih lobističkih kuća kako bi poboljšale odnose sa Vašingtonom i pokušale postići ukidanje sankcija.
Ipak, Surlić smatra da lobiranje nije jedini razlog promjene američkog pristupa. Po njegovom mišljenju, riječ je o dijelu šire spoljnopolitičke strategije administracije Donalda Trumpa, koja veći značaj daje ekonomskim interesima nego dugotrajnim međunarodnim intervencijama.
Istovremeno upozorava da manji međunarodni nadzor može imati i lošu stranu ako ne bude praćen jačanjem pravosuđa, institucija i nezavisnih kontrolnih mehanizama.
Komentar
Promjena američkog pristupa mogla bi otvoriti prostor za drugačije političke odnose u BiH, ali će njen stvarni uspjeh zavisiti od konkretnih rezultata. Građanima neće mnogo značiti promjene u diplomatskim odnosima ako se one ne pretvore u bolji standard, nova radna mjesta i efikasnije institucije.
Izvor: Analiza i izjave profesora Stefana Surlića, Fakultet političkih nauka u Beogradu, na osnovu dostupnih informacija o promjeni američkog pristupa prema Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj.
Napomena: Ovaj tekst se zasniva na javno iznesenim stavovima i analizama Stefana Surlića. Riječ je o njegovim stručnim procjenama i tumačenjima političkih procesa, koja mogu biti subjektivna i ne predstavljaju zvaničan stav institucija Sjedinjenih Američkih Država ili Bosne i Hercegovine.