Njemačka je ovog puta odlučila reagovati bez diplomatskog uvijanja. Vlada kancelara Friedricha Merza oštro je osudila izjave izraelskog ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben Gvira, nakon što je on javno zagovarao intenziviranje ubistava u Gazi.
Ben Gvir je u razgovoru objavljenom u podcastu bivšeg taoca Roma Braslavskog govorio o provođenju ciljanih ubistava u Gazi svake noći, uz brojku od 30 do 40 ljudi. Njegove izjave nisu ostale samo predmet političke rasprave u Izraelu. Iz Berlina su stigle ocjene da su takvi pozivi nehumani, neprihvatljivi i protivni međunarodnom pravu. (Anadolu Ajansı)
Ono što je posebno važno jeste činjenica da se njemačka reakcija pojavljuje u trenutku kada se u Evropi sve ozbiljnije razgovara o mogućim mjerama protiv izraelskih političara krajnje desnice. Njemačka još nije donijela odluku o konkretnim sankcijama prema Ben Gviru, ali je pitanje posljedica već ušlo u evropsku raspravu. (echo-online.de)
Njemačka poruka više nije samo kritika
Njemačka je dugo pokušavala održati posebno bliske odnose s Izraelom, uz istovremeno insistiranje da se mora poštovati međunarodno pravo. Međutim, posljednje izjave izraelskih krajnje desnih ministara sve više stvaraju pritisak na Berlin da napravi jasniju razliku između podrške Izraelu i podrške politici pojedinih članova njegove vlade.
Ben Gvir svojim izjavama ne govori samo o nastavku vojne operacije. Njegov stav podrazumijeva širenje napada i na ljude koji, prema njegovim vlastitim riječima, ne predstavljaju nužno neposrednu prijetnju. Upravo je taj element izazvao posebno snažne reakcije, jer se otvara pitanje granice između vojne akcije protiv naoružanih protivnika i pozivanja na ubijanje ljudi bez jasnog kriterija.
Njemačka istovremeno pojačava pritisak i zbog Zapadne obale. Berlin je odbacio izraelske planove širenja naselja i poručio da neće prihvatiti formalnu ili faktičku aneksiju palestinskih teritorija. Njemačka vlada upozorava da bi realizacija velikog projekta naseljavanja u području E1 mogla dodatno podijeliti Zapadnu obalu i ozbiljno ugroziti mogućnost rješenja po modelu dvije države. (Anadolu Ajansı)
Evropa sve teže može šutjeti
Ono što se sada mijenja jeste ton. Kritike više ne dolaze samo od tradicionalnih kritičara izraelske politike. Njemačka i Francuska, države koje imaju značajnu političku težinu unutar Evropske unije, otvoreno nazivaju Ben Gvirove izjave nehumanim i neprihvatljivim. Istovremeno se na evropskom nivou razmatraju moguće sankcije protiv ekstremnih izraelskih političara. (Le Monde.fr)
To ne znači da je Berlin promijenio odnos prema Izraelu niti da je Njemačka napustila svoju tradicionalnu politiku. Ali pokazuje da postoji granica preko koje ni bliski saveznici više ne žele prelaziti.
Posebno je značajno što Njemačka svoju politiku prema Zapadnoj obali povezuje s budućnošću palestinske države. Berlin smatra da širenje naselja i potezi koji vode ka aneksiji mogu uništiti teritorijalne i političke pretpostavke za dvodržavno rješenje. (Anadolu Ajansı)
Kratak komentar
Ova priča pokazuje koliko se promijenio evropski odnos prema politici izraelske krajnje desnice. Njemačka može ostati saveznik Izraela, ali istovremeno više ne može ignorisati izjave koje direktno dovode u pitanje osnovne principe međunarodnog humanitarnog prava.
Najvažnije pitanje sada nije samo hoće li Berlin nastaviti osuđivati Ben Gvira. Mnogo važnije je hoće li nakon oštrih riječi uslijediti konkretne političke posljedice.
Jer ako se na pozive za masovna ubistva odgovara samo saopćenjima, onda politička osuda ostaje simbolična. Ako evropske zemlje zaista žele pokazati da postoje granice koje se ne smiju preći, naredni korak mora biti jasniji od same osude.
Izvor: Reuters