MUP RS-a u osam mjeseci oduzeo 160 zastava Armije RBiH: Gdje prestaje javni red, a počinje politička zabrana?
Podaci koje je objavio MUP Republike Srpske otvaraju mnogo šire pitanje od samog broja zaplijenjenih zastava. Od početka godine do 20. augusta policija je, prema vlastitim navodima, intervenisala 133 puta zbog isticanja zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine, a ukupno je oduzeto 160 zastava.
MUP RS-a tvrdi da je postupao na osnovu Zakona o javnom redu i miru, uz obrazloženje da je isticanje ovih obilježja izazivalo uznemirenost i negodovanje dijela građana. Za 15 slučajeva zatraženo je sudsko odlučivanje, dok je u jednom do sada okončanom postupku prvostepeni sud, prema tvrdnjama MUP-a, zaključio da je policija postupila zakonito.
Ali upravo ovdje počinje ozbiljna rasprava.
133 policijske intervencije i 160 oduzetih zastava
Ove brojke pokazuju da više nije riječ o pojedinačnim incidentima. Policija je u relativno kratkom periodu evidentirala veliki broj postupanja, što znači da je pitanje isticanja zastava Armije RBiH postalo predmet kontinuiranog policijskog nadzora i procesuiranja.
MUP RS-a svoje postupanje pravda procjenom bezbjednosnog rizika i mogućnošću da isticanje određenih simbola izazove sukobe ili narušavanje javnog reda i mira.
Takvo obrazloženje može biti predmet legitimne rasprave, posebno kada se govori o javnim okupljanjima i mogućem izazivanju incidenata. Međutim, jednako je važno utvrditi gdje je granica između stvarnog narušavanja javnog reda i mira i samog isticanja simbola.
Jer zastava sama po sebi nije isto što i nasilje, prijetnja ili fizički sukob. Upravo zato će sudska praksa, ali i odluke viših institucija, imati značajnu ulogu u određivanju granica onoga što je dopušteno.
Pred Ustavnim sudom BiH otvara se mnogo veće pitanje
Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je Narodna skupština Republike Srpske nedavno usvojila izmjene Krivičnog zakonika kojima se predviđa zabrana isticanja zvaničnih obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine na teritoriji RS-a.
Prema najavljenim informacijama, te izmjene će biti predmet ocjene pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
To znači da rasprava više nije samo pitanje nekoliko zaplijenjenih zastava ili pojedinačnih prekršajnih naloga. U središtu se nalazi pitanje može li se određeni simbol zabraniti na teritoriji jednog entiteta i pod kojim uslovima.
Za jedne su obilježja Armije RBiH simbol odbrane Bosne i Hercegovine. Za druge predstavljaju ratnu simboliku koja izaziva negodovanje i osjećaj ugroženosti. Ali u demokratskom društvu takve razlike ne bi trebale biti rješavane samo policijskim intervencijama, nego jasnim zakonima i konačnim sudskim odlukama.
Komentar
Ono što posebno zabrinjava jeste mogućnost da se pitanje ratnih simbola pretvori u još jedno sredstvo produbljivanja podjela. Ako postoji konkretno narušavanje javnog reda i mira, policija treba reagovati. Ali ako je problem samo simbol koji nekome smeta, onda se mora veoma pažljivo povući granica između zaštite javne sigurnosti i ograničavanja slobode izražavanja.
Konačnu riječ o tome gdje je ta granica ne bi trebala imati dnevna politika, nego institucije koje su za to ustavno i zakonski nadležne.
Izvor: ATV