Milatović u UN-u otvorio pitanje koje Balkan još nije riješio
Obraćanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija nije bilo samo pregled međunarodnih tema koje se trenutno nalaze u fokusu svijeta. Dio njegovog govora odnosio se i na pitanje suočavanja s ratnom prošlošću na prostoru Zapadnog Balkana, gdje se i decenijama nakon ratova vode političke i društvene bitke oko odnosa prema ratnim zločinima i njihovim počiniocima.
Posebno je naglasio da trajno pomirenje nije moguće graditi na poricanju zločina, selektivnom odnosu prema pravdi niti na veličanju osoba osuđenih za ratne zločine. Poruka je jasna: ako države regiona žele stabilne odnose, pitanje odnosa prema presudama međunarodnih sudova i poštovanja žrtava ne može biti potisnuto u stranu kada postane politički neugodno.
U tom kontekstu, Milatović je govorio o potrebi jednakog dostojanstva za sve žrtve, bez obzira na njihovu nacionalnu ili drugu pripadnost. Takav pristup je važan jer pokazuje da pomirenje ne podrazumijeva zaborav, niti izjednačavanje svih događaja i odgovornosti, već spremnost da se utvrđene činjenice i sudske presude prihvate kao osnova za buduće odnose.
Evropski put kao test za region
Drugi važan dio Milatovićevog obraćanja odnosio se na evropske integracije. Crna Gora, prema njegovim riječima, želi završiti svoj evropski put do 2028. godine, dok budućnost Zapadnog Balkana vidi u okviru Evropske unije.
Ta poruka istovremeno govori o ambiciji Podgorice i o širem političkom problemu regiona. Evropske integracije nisu samo pitanje otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja. One podrazumijevaju i prihvatanje određenih standarda vladavine prava, institucija, ljudskih prava i odnosa prema prošlosti.
Zato je zanimljivo što je Milatović evropsku budućnost povezao upravo sa prevazilaženjem starih podjela. Ukoliko Balkan želi ostaviti ratno nasljeđe iza sebe, to neće biti moguće samo političkim deklaracijama. Potrebno je da se odnos prema žrtvama, ratnim zločinima i presudama međunarodnih sudova u praksi razlikuje od političke potrebe trenutka.
Gaza i poruka o međunarodnom pravu
U dijelu posvećenom ratu na Bliskom istoku, Milatović je naglasio potrebu zaštite civila i nesmetanog dopremanja humanitarne pomoći u Gazu. Istovremeno je govorio o pravu Izraelaca na trajnu sigurnost i pravu Palestinaca na dostojanstvo, slobodu i vlastitu državu.
Crna Gora, kako je poručio, podržava rješenje dvije države, uz postojanje Izraela i nezavisne i održive Palestine u miru i sigurnosti. Spomenuo je i razoružanje Hamasa kao jedan od elemenata održivog rješenja, uz naglasak na poštovanju međunarodnog humanitarnog prava.
Time je Milatović svoj nastup pokušao uokviriti jednom širim porukom: međunarodno pravo ne bi trebalo zavisiti od toga ko je akter sukoba i kakav je politički kontekst. Upravo je ta poruka najvažnija i za Balkan, gdje se posljedice ratova iz devedesetih i dalje osjećaju u političkom i društvenom životu.
Komentar
Milatovićevo obraćanje otvara temu koja je za Zapadni Balkan i dalje mnogo više od istorijskog pitanja. Odnos prema ratnim zločinima i žrtvama direktno utiče na povjerenje među državama i narodima. Ako se od evropske budućnosti očekuje da donese stabilniji region, onda će suočavanje s prošlošću morati biti dio tog procesa, a ne tema koja se otvara samo kada odgovara dnevnoj politici.
Najvažniji dio njegove poruke zato nije obećanje o 2028. godini, nego insistiranje da pomirenje ne može počivati na različitim standardima. Ista logika koju države traže kada govore o međunarodnom pravu morala bi važiti i onda kada je riječ o njihovoj vlastitoj prošlosti.
Izvor: navedeni medij