Memorijalni centar Srebrenica ulazi u novu fazu otvorenog sukoba sa institucijama Republike Srpske. Odluka da se rad nastavi sa minimalnim brojem zaposlenih, uz mogućnost potpune obustave rada, pokazuje koliko je situacija eskalirala.
Spor oko nadležnosti prerastao u otvoreni institucionalni sukob
Zaposlenici Centra poručuju da neće sarađivati s policijom RS-a i Okružnim javnim tužilaštvom u Bijeljini, jer smatraju da te institucije nisu nadležne za kontrolu rada državne institucije. Istovremeno naglašavaju da su spremni otvoriti vrata institucijama Bosne i Hercegovine koje smatraju nadležnim za provjeru zakonitosti poslovanja.
Time se pitanje eventualnih nepravilnosti u poslovanju Centra sve više pretvara u širi spor o tome ko ima pravo da provjerava rad državne institucije koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske.
Posebno je važno razdvojiti dvije stvari. Postupanje policije i tužilaštva ne znači samo po sebi da je bilo ko kriv za krivično djelo. Prema dostupnim informacijama, provjere se odnose na moguće postojanje elemenata krivičnog djela utaje poreza i doprinosa, a provjerava se poslovanje Centra iz 2022. godine. O eventualnoj odgovornosti može se govoriti tek nakon što nadležni organi utvrde činjenice.
S druge strane, tvrdnje da je riječ o političkom pritisku ili pokušaju diskreditacije Centra također su stavovi predstavnika same institucije, a ne utvrđene činjenice. MUP RS te navode odbacuje i tvrdi da postupa po zahtjevu i pod nadzorom tužioca.
Srebrenica ponovo u središtu institucionalnih tenzija
Ovaj slučaj ima težinu koja nadilazi pitanje jedne istrage. Memorijalni centar u Potočarima nije obična javna ustanova. Njegova funkcija i simbolički značaj čine svaki spor oko njegovog rada posebno osjetljivim.
Zbog toga je razumljivo da zaposlenici i građani Srebrenice postupanje institucija RS-a doživljavaju kao mnogo širi problem. Međutim, upravo zbog osjetljivosti slučaja institucije sa svih strana imaju dodatnu odgovornost da postupaju transparentno, u skladu sa zakonom i bez političkog pritiska.
Posebno zabrinjava mogućnost da se spor oko nadležnosti pretvori u situaciju u kojoj dvije strane priznaju samo institucije koje odgovaraju njihovom viđenju slučaja. Takav pristup može dodatno produbiti nepovjerenje i otežati utvrđivanje činjenica.
Vrata otvorena za jedne, zatvorena za druge
Poruka Memorijalnog centra da će sarađivati s institucijama Bosne i Hercegovine, ali ne i sa policijom RS-a i tužilaštvom u Bijeljini, predstavlja vrlo ozbiljan institucionalni stav. On će gotovo sigurno dodatno zaoštriti odnose između Centra i institucija koje već provode određene provjere.
Istovremeno, činjenica da je Centar ostao otvoren za posjetioce i da se obilasci nastavljaju pokazuje da se za sada ne radi o potpunom prekidu rada. Konačna odluka o tome hoće li se zaposlenici vratiti u redovan režim ili će rad biti obustavljen trebala bi biti donesena naredne sedmice.
U cijeloj priči najvažnije je da se ne izgubi granica između političkog konflikta i pravnog postupka. Ako postoje nepravilnosti u poslovanju, one trebaju biti utvrđene kroz zakonitu proceduru. Ako institucija smatra da određeni organ nije nadležan, to pitanje također treba riješiti kroz odgovarajući institucionalni i pravni okvir, a ne kroz međusobne ultimatume.
Komentar
Slučaj Memorijalnog centra pokazuje koliko se u Bosni i Hercegovini pravna pitanja brzo pretvaraju u političke i institucionalne sukobe. Zato je sada najvažnije da činjenice budu jače od političkih poruka. I Centar i institucije koje provode provjere imaju pravo na svoj stav, ali javnost ima pravo dobiti jasan odgovor o tome ko je nadležan, šta se tačno provjerava i na osnovu kojih dokaza.
Izvor: Detektor