U New Yorku se ponovo otvorilo pitanje ko i na koji način govori u ime Bosne i Hercegovine. Odluka da delegacija BiH ne prisustvuje obraćanju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na Generalnoj skupštini UN-a izazvala je novu političku polemiku unutar zemlje.
Ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija potvrdio je da bh. delegacija neće biti prisutna tokom Netanyahuovog obraćanja, navodeći da je razlog isti kao i prethodne godine, odnosno rat u Gazi. I prošle godine predstavnici BiH napustili su salu tokom Netanyahuovog obraćanja.
Odluka je, međutim, odmah dobila i unutrašnjopolitičku dimenziju. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da potez ambasadora ne predstavlja zvanični stav države, već njegovu samovolju. Istovremeno je iznijela tvrdnju da Stalna misija BiH pri UN-u pod Lagumdžijinim rukovodstvom djeluje jednostrano i mimo ustavnih i zakonskih okvira. Te ocjene predstavljaju politički stav Cvijanović, a ne nesporno utvrđenu činjenicu.
Pitanje ko govori u ime BiH
Suština spora nije samo u tome hoće li neko sjediti u sali tokom govora izraelskog premijera. Mnogo važnije pitanje jeste ko donosi odluke koje se predstavljaju kao stav Bosne i Hercegovine u međunarodnim institucijama.
To pitanje u BiH već dugo nosi snažnu političku težinu, jer se različiti predstavnici državnih institucija često ne slažu oko načina na koji zemlja treba nastupati prema velikim međunarodnim krizama.
U ovom slučaju postoji jasna politička poruka. Odlazak iz sale tokom Netanyahuovog obraćanja predstavlja diplomatski gest kojim se izražava neslaganje s politikom Izraela prema ratu u Gazi. Lagumdžija je odluku vezao upravo za taj kontekst, dok Cvijanović osporava da takav potez može biti predstavljen kao jedinstven stav države.
Istovremeno, javno je dokumentovano da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović u svom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a 23. septembra govorio o Gazi, stradanju civila i kršenju međunarodnog prava. U svom govoru koristio je i izraz genocid nad Palestincima u Gazi.
Gaza kao nova tačka političkog razilaženja
Bećirovićev nastup pokazuje da tema Gaze nije sporedna u aktuelnoj međunarodnoj politici BiH. U obraćanju je rat u Gazi stavio u širi kontekst krize međunarodnog prava i funkcionisanja multilateralnog sistema, pozivajući na snažniju ulogu Ujedinjenih nacija.
Zbog toga odluka o odsustvu tokom Netanyahuovog govora nije izolovan diplomatski događaj. Ona se uklapa u širu politiku javnog pozicioniranja pojedinih predstavnika BiH prema ratu u Gazi.
Istovremeno, činjenica da je odluka izazvala reakciju unutar samog Predsjedništva pokazuje koliko je teško u postojećem političkom sistemu BiH postići potpuno usaglašen nastup o pitanjima koja imaju snažnu međunarodnu i unutrašnju političku dimenziju.
Komentar
Ovaj slučaj ponovo pokazuje jednu od trajnih slabosti političkog sistema BiH: međunarodni nastup države lako postaje nastavak unutrašnjih političkih sukoba. Dok jedni odluku o odsustvu vide kao diplomatsku poruku protiv rata i stradanja u Gazi, drugi je osporavaju kao postupak koji ne može biti predstavljen kao zvaničan stav cijele države.
Najvažnije pitanje zato nije samo da li će bh. delegacija biti u sali kada govori Netanyahu, nego na osnovu čije odluke i uz kakvu institucionalnu saglasnost BiH zauzima stavove u ime svih svojih građana. Upravo će odgovor na to pitanje odrediti kako će se ovaj događaj tumačiti i unutar zemlje i pred međunarodnim partnerima.
Izvor: RTRS