Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini 2026. godine ostvarila znatno veći suficit u trgovini električnom energijom, iako je vrijednost izvoza bila osjetno manja nego godinu ranije. Na prvi pogled, pad izvoza mogao bi djelovati kao loša vijest, ali ukupna slika pokazuje drugačiji trend. Ključna promjena dogodila se na uvoznoj strani, gdje je zabilježen gotovo prepolovljen iznos.
Veći suficit uprkos slabijem izvozu
Prema dostupnim podacima, BiH je od januara do kraja juna izvezla električnu energiju vrijednu 346,97 miliona KM. To je oko 92,46 miliona KM manje nego u prvih šest mjeseci 2025. godine, odnosno pad od približno 21 odsto.
Istovremeno, uvoz električne energije smanjen je za čak 47,5 odsto, na 180,77 miliona KM. Upravo je taj pad promijenio ukupnu sliku. Trgovinski suficit povećan je sa prošlogodišnjih 95,39 miliona na 166,20 miliona KM, što predstavlja rast od 74,2 odsto.
Drugim riječima, BiH ove godine nije ostvarila bolji rezultat zato što je više izvozila, već zato što je znatno manje morala da uvozi električnu energiju. To je važna razlika, posebno u zemlji čiji elektroenergetski bilans u velikoj mjeri zavisi od hidroloških prilika.
Srbija najveće tržište za bh. struju
Najveći dio izvoza električne energije u prvih šest mjeseci završio je na tržištu Srbije, gdje je plasman vrijedio 168,5 miliona KM. Hrvatska je bila drugo najvažnije odredište sa 56,5 miliona KM, dok je u Sloveniju izvezeno električne energije u vrijednosti od 45,88 miliona KM.
Ovi podaci pokazuju da BiH i dalje ima značajnu ulogu u regionalnoj trgovini električnom energijom. Međutim, istovremeno podsjećaju na činjenicu da rezultat elektroenergetskog sektora ne zavisi samo od proizvodnih kapaciteta i potražnje, već i od vremenskih prilika.
Dobra hidrologija smanjila potrebu za uvozom
Jedno od ključnih objašnjenja za manji uvoz jeste povoljnija hidrološka situacija tokom prvog dijela godine. Veće količine padavina omogućile su hidroelektranama veću proizvodnju, pa je potreba za kupovinom električne energije iz inostranstva bila znatno manja.
Takav rezultat ipak ne treba posmatrati kao trajno poboljšanje elektroenergetske pozicije BiH. Hidrologija može brzo da se promijeni, a slabije padavine mogu ponovo povećati pritisak na proizvodnju i otvoriti prostor za veći uvoz.
Upravo zato će podaci za cijelu 2026. godinu biti mnogo značajniji od rezultata prvih šest mjeseci. Ako drugi dio godine donese nepovoljnije hidrološke uslove, trenutni suficit mogao bi biti smanjen.
Komentar
Brojke iz prvog polugodišta jesu ohrabrujuće, ali ih ne treba tumačiti kao dokaz da je problem energetske sigurnosti riješen. Ovogodišnji suficit prije svega pokazuje koliko vremenske prilike mogu uticati na bilans električne energije. BiH ima proizvodni potencijal koji joj omogućava značajan izvoz, ali dugoročna stabilnost zahtijeva manje oslanjanje na hidrološku sreću i ozbiljnije planiranje proizvodnje, investicija i potrošnje. Pravi odgovor na pitanje koliko je elektroenergetski sektor zaista ojačao znaće se tek kada bude poznat rezultat cijele godine.
Izvor: Nezavisne novine