MUP RS dozvolio ljiljane, ali zabranio zastave ARBiH: Još jedna podjela tamo gdje bi trebalo biti samo sjećanje
Kako prenosi Oslobođenje, ovogodišnji Marš mira, kojim hiljade ljudi odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici, obilježen je i odlukom koja je izazvala brojne reakcije u javnosti. Učesnicima je sugerisano da ne nose zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine prilikom ulaska na područje Republike Srpske, dok je zvanična zastava Bosne i Hercegovine s ljiljanima dozvoljena.
Marš mira nije mjesto za nove podjele
Marš mira već godinama predstavlja simbol sjećanja, dostojanstva i odavanja počasti hiljadama nevino ubijenih. Ljudi iz Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta pješače istim putem kojim su 1995. godine prolazili preživjeli pokušavajući doći do slobodne teritorije.
Ove godine, međutim, pažnju javnosti nije privukao samo veliki broj učesnika, već i upozorenje organizatora da se zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine ne unose na teritoriju Republike Srpske. Prema navodima organizatora, takav dogovor postignut je kako bi se izbjegli problemi i moguće intervencije policije.
Poruka učesnicima bila je jasna – ukoliko neko bude nosio ratna obilježja, organizatori će ih ukloniti, a ako to ne učine, reagovat će policija Republike Srpske.
Odluka koja je izazvala brojne reakcije
Nije trebalo dugo da se na društvenim mrežama i među građanima pojave različita mišljenja. Jedni smatraju da je ovakav potez bio neophodan kako bi cijeli događaj protekao mirno i bez incidenata, dok drugi vjeruju da se na ovaj način šalje pogrešna poruka upravo na događaju koji bi trebao biti posvećen sjećanju na žrtve.
Marš mira za mnoge nije politički skup niti mjesto za dokazivanje bilo čijih stavova. On predstavlja put sjećanja, tuge i opomene da se zločini nikada više ne ponove. Upravo zbog toga svaka odluka koja skrene fokus sa žrtava na političke rasprave izaziva dodatne podjele u društvu.
Žrtve bi morale biti iznad svih rasprava
Bez obzira na različite stavove o zastavama i simbolima, većina građana će se složiti da bi u danima obilježavanja godišnjice genocida pažnja trebala biti usmjerena na žrtve i njihove porodice. Svaka nova polemika lako zasjeni ono zbog čega se hiljade ljudi svake godine okupljaju – da odaju počast ubijenima i pošalju poruku da se ovakav zločin nikada i nigdje ne smije ponoviti.
Izvor: Oslobođenje (prema objavi portala Crna Hronika)