Danska premijerka otvorila pitanje koje mnogi izbjegavaju: Jesu li granice tolerancije odavno pređene?
Kako prenosi dostavljeni tekst, danska premijerka Mette Frederiksen ponovo je otvorila jednu od najosjetljivijih rasprava u Evropi, onu o migracijama, sigurnosti i spremnosti doseljenika da poštuju zakone zemlje u koju dolaze. Njena poruka je oštra i ne ostavlja mnogo prostora za uljepšavanje: smatra da su problemi u Švedskoj i Francuskoj dijelom povezani s ljudima koji su došli u Evropu, a ne prihvataju njena pravila i vrijednosti.
Takve riječi ne dolaze bez razloga, ali nose i veliku odgovornost. Kada premijerka jedne evropske države javno upozorava na posljedice migracijske politike, pitanje je zašto se o tim problemima često raspravlja tek kada postanu ozbiljan sigurnosni i politički izazov.
Nije problem ko dolazi, nego ko poštuje zakon
Svaka država ima pravo kontrolisati svoje granice, odlučivati o azilu i zahtijevati da svi koji žive na njenoj teritoriji poštuju zakon. To bi trebalo biti nešto sasvim normalno, a ne tema zbog koje se odmah lijepe etikete i otvara beskrajna politička prepirka.
Ljudi koji bježe od rata, progona i siromaštva zaslužuju priliku za siguran život. Ali zaštita onih kojima je pomoć zaista potrebna ne znači da država treba zatvarati oči pred kriminalom, nasiljem i odbijanjem da se poštuju njeni zakoni.
Upravo tu nastaje najveći problem. Ako vlasti ne uspijevaju osigurati sigurnost građana, ako se ljudi osjećaju nezaštićeno i ako se svaki ozbiljan problem pokušava gurnuti pod tepih, povjerenje u institucije počinje nestajati.
Ipak, treba biti pošten. Nisu svi stranci isti, kao što ni kriminal nije osobina jednog naroda ili porijekla. Odgovornost se mora utvrđivati prema konkretnim postupcima, a ne prema tome odakle neko dolazi.
Danska pokazuje da ni ljevica više ne može ignorisati migracije
Posebno je zanimljivo to što ovako strogu politiku zagovara Frederiksen, koja predvodi socijaldemokratsku vladu. To pokazuje koliko su migracije promijenile evropsku političku scenu. Pitanja koja su nekada bila prvenstveno u rukama desnice danas su postala važna i za stranke koje tradicionalno naglašavaju socijalnu pravdu i solidarnost.
Danski pristup azilu već godinama izaziva rasprave, a kritike Vijeća Evrope dodatno su zaoštrile pitanje gdje završava pravo države da štiti svoje građane, a gdje počinju obaveze prema ljudskim pravima.
Nije dovoljno samo postaviti stroga pravila. Ona moraju biti zakonita, djelotvorna i jednaka za sve. Isto tako, nije rješenje ni praviti se da problemi ne postoje samo zato što je tema politički osjetljiva.
Građani imaju pravo očekivati da se kriminal kažnjava, da se javni red štiti i da institucije reaguju na vrijeme. Ali imaju pravo očekivati i da se ljudi koji pošteno rade, doprinose društvu i poštuju zakon ne osuđuju zbog postupaka drugih.
Evropi trebaju jasna pravila, a ne kolektivna krivica
Izjava danske premijerke sigurno će izazvati nove podjele, ali rasprava o migracijama neće nestati ako je političari pokušaju izbjeći. Naprotiv, kada građani steknu utisak da ih vlasti ne slušaju, prostor dobijaju još oštrije poruke i radikalniji politički odgovori.
Suština bi trebala biti jednostavna: ko traži zaštitu treba dobiti pravičnu procjenu svog slučaja, ko dolazi legalno treba imati priliku da se uključi u društvo, a ko počini krivično djelo mora odgovarati u skladu sa zakonom. Porijeklo ne smije biti ni opravdanje za kriminal ni razlog za automatsku osudu.
Kratak komentar
Narod ne traži nemoguće. Traži sigurnost, poštene zakone i vlast koja neće okretati glavu pred problemima. Danska premijerka ima pravo otvoriti teška pitanja, ali ozbiljna politika ne smije se svesti na optuživanje čitavih grupa ljudi. Vrijeme je da Evropa istovremeno zaštiti svoje građane, poštuje ljudska prava i jasno poruči da zakon važi za svakoga.
Izvor: Inostrani medi