Bosna i Hercegovina našla se na vrhu jedne neobične svjetske rang liste.
Prema podacima koje je objavio nalog StatiSense, pozivajući se na platformu PlagiarismSearch, analizirani sadržaj povezan s BiH imao je stopu detektovanog plagiranja od 2,6 posto u 2024. godini.
Ako je podatak tačno prenesen i ako je metodologija rangiranja pravilno shvaćena, BiH je time zauzela prvo mjesto među zemljama obuhvaćenim ovim poređenjem. Iza nje su Njemačka sa pet posto i Hong Kong sa 5,2 posto.
Na listi se još nalaze Ukrajina sa 6,3 posto, Liban sa 6,6 posto, Novi Zeland sa 7,3 posto, Belgija i Portoriko sa po 7,5 posto, Kina sa 7,9 posto, Kambodža sa osam posto, Maroko sa 8,1 posto i Kuvajt sa 8,3 posto.
Šta zapravo znači 2,6 posto
Ovdje treba stati i razjasniti jednu važnu stvar. Ovaj podatak ne znači da samo 2,6 posto građana Bosne i Hercegovine plagira tuđe radove. Također, ne znači ni da je 97,4 posto stanovništva potpuno bez plagijata.
Radi se o procentu podudarnog odnosno potencijalno plagiranog sadržaja koji je detektovan u materijalu obuhvaćenom analizom. Rezultat zato zavisi od toga šta je analizirano, koliko je materijala bilo u uzorku i na koji način je platforma utvrđivala podudarnosti.
Drugim riječima, brojka od 2,6 posto govori o analiziranom sadržaju, a ne o ponašanju cijelog društva.
Zanimljiv rezultat, ali bez pretjerivanja
Podatak je svakako zanimljiv, posebno zato što se Bosna i Hercegovina našla ispred zemalja poput Njemačke i Belgije. Međutim, bilo bi pogrešno ovaj rezultat odmah predstavljati kao dokaz da je akademska ili poslovna kultura u BiH među najboljima na svijetu.
Za takav zaključak bilo bi potrebno znati mnogo više o uzorku, vrsti dokumenata, broju analiziranih radova i metodologiji korištenoj za poređenje različitih zemalja.
Plagiranje je ozbiljan problem svuda gdje se cijene znanje, originalnost i autorski rad. Zato je mnogo važnije razumjeti šta određena statistika zaista mjeri nego od jedne brojke praviti veliku priču o cijeloj državi.
Kratak komentar
Ako je rangiranje pravilno urađeno, rezultat od 2,6 posto svakako je razlog za zadovoljstvo. Ali ne treba od njega praviti ni dokaz da je BiH postala svjetski prvak u akademskom poštenju. Statistika vrijedi onoliko koliko vrijedi metodologija koja iza nje stoji. Najzanimljiviji dio ove priče zato nije samo to što je BiH prva, nego pitanje kako je do tog rezultata došlo.
Izvor: StatiSense